Povelja „Hasan Kaimija“ za životno djelo uručena Muharemu ef. Hasanbegoviću
, Published in Društvo- font size decrease font size increase font size
- Print Email
Povelja za životno djelo „Hasan Kaimija“ za 2018. godinu uručena je danas Muharemu ef. Hasanbegoviću. Ovo značajno priznanje ovogodišnjem laureatu su u prisustvu članova porodice, prijatelja i bivših radnih kolega uručili reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović i muftija tuzlanski mr. Vahid ef. Fazlović.
Kako su istakli organizatori manifestacije „Dani Hasan Kaimije“ u okviru koje se i dodjeljuje pomenuta povelja, odluka je donesena uvažavajući ukupni doprinos koji je laureat Muharem ef. Hasanbegović svojim neumornim i predanim radom dao Islamskoj zajednici i muslimanima u Bosni i Hercegovini, te njegovo nesebično zalaganje u radu brojnih institucija kao i doprinos čuvanju kontinuiteta Bosne i Hercegovine i Bošnjaka u njoj.
Dobitnici Povelje Hasan Kaimija za životno djelo, od 2005. godine do danas, su: Nijaz Alispahić, hfz. Abdulah-ef. Budimlija, posthumno Hifzija-ef. Suljkić, Muhamed Filipović, Muhamed Huković, Ismet Smajlović, Omer Nakičević, Lamija Hadžiosmanović, hadži-hafiz Ismet-ef. Spahić, posthumno Mehmed-ef. Hafizović, Muharem-ef. Omerdić, Meliha Terzić i Enes Pelidija. Za najbolju objavljenu knjigu do sada su plakete dobili: Husein Hasković, Nedžad Ibrišimović, Isnam Taljić, Džemaludin Latić, Vedad Spahić, Enes Karić, Ćazim Hadžimejlić, Adnan Jahić, Zlatko Topčić, Aida Abadžić-Hodžić, Samedin Kadić, Adib Đozić, Refik Ličina i Halid Bulić.
U nastavku donosimo kratki osvrt na biografiju Muharema ef. Hasanbegovića:
Muharem Hasanbegović rođen je 18.10.1946. u Cazinu. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu i Filološki fakultet, odsjek arapski jezik i arapska književnost, u Beogradu. Godine 1967. otpočinje službu imama, hatiba i muallima u Kopačima kod Goražda. Pred kraj 1969. godine imenovan je za vjersko-prosvjetnog referenta Odbora IZ-e Goražde. Zbog zapaženijih rezultata u radu, biranje za člana Sabora IZ-e u Bosni i Hercegovini i za člana Izvršnog odbora Udruženja llmijje u BiH.
Komunistički režim ga je uhapsio 20. februara 1980. godine, osudio p članu 134 kaznenog zakona SFRJ na sedam godina zatvora. Na obnovljenom suđenju, u septembru iste godine, ta kazna je svedena na četiri godine.
Godine 1988. primljen je u Gazi Husrev-begovu biblioteku, a 1990. u El-Kalem na mjesto urednika za vjersku literaturu.
Učestvovao je u pripremi obnoviteljske skupštine kulturnog društva muslimana Preporod, a polovinom 1991. godine, sporazumom izmedu Mešihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i kulturnog društva Muslimana Preporod, postavljen je za generalnog sekretara Preporoda. Danas je član Matičnog odbora ovog društva.
Na obnoviteljskoj skupštini Muslimanskog dobrotvornog društva Merhamet 1991. godine izabran je u njegov Upravni odbor.
U toku Agresije na Bosnu i Hercegovinu teško je ranjen 23. augusta 1992. godine. Božjom voljom, preživio je, s vidnim posljedicama.
Učestvovao je u pripremi zasjedanja Bošnjačkog sabora 1993. godine, te u osnivanju Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, čiji je član.
Također je bio sudionik u pripremama i radu Obnoviteljskog sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Od decembra 1994. do 2012. godine bio je na dužnosti šefa Kabineta reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Od polovine 1998. do 2010. godine bio je predsjednik Udruženja IZ-e u BiH. Bio je član školskog odbora Gazi Husrev-begove medrese, zatim i njegov predsjednik. Bio je predsjednik organizacionog odbora za dodjelu Menšure reisu-l-ulemi IZ-e u BiH Husein ef. Kavazoviću.
Predsjednik je Upravnog odbora Fonda Bošnjaci.
