Stručna konferencija „Bosanski jezik i mediji“

„Čovjek ima pravo da govori svojim jezikom, a jezik u svom historijskom aspektu ima svoj specifikum“, navodi Kalajdžija. Također se osvrnuo na „političke izmišljotine“ koje se odnose na političke stavove koji se transponiraju u medijski prostor u vezi pitanja ili svojevrsne teze da bosanskog jezika ima ili nema.

„Stereotip je da se bosanski jezik naziva bošnjačkim. Stoga, mora postojati više svijesti i afiniteta prema bosanskom jeziku, a on je kulturno naslijeđe koje se mora njegovati“, napomenuo je.

Dr. Jasmin Hodžić je, u ime Instituta za jezik govorio o medijskom izvještavanju o bosanskom jeziku te se osvrnuo na one medijske kuće koje imaju afirmativan stav.
„Tri dominantna pitanja koja me u zadnje vrijeme asociraju na naš jezik jesu: ima li bosanskog jezika, kako se zove i dijeli li djecu“, kazao je Hodžić.

Mr. Zenaida Karavdić govorila je o kodifikaciji bosanskog jezika, riječničkim doumicama i nivoima normiranja. Karavdić je navela riječi koje se često pogrešno pišu te stoga ukazala na važnost njihove pravopisne osnove.

Pored spomenutih govornika prisutnima se obratio i mr. Hasan Kamenjašević koji je predstavio svoje istraživanje pod nazivom „Implementacija jezičke norme u bh. medijima“ gdje je paralelno navodio nekoliko primjera vijesti u kojima nedostaju pravopisna i gramatička pravila.

Profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, dr. Fahira Fejzić-Čengić dala je osvrt na rad lingvista te napor koji ulažu da bi normirali pravila koja su u službi jezika. Nakon izlaganja, upriličena je diskusija na kojoj su izneseni zaključci Konferencije te ideje i planovi za realiziranje sljedećeg seminara. Profesor Hodžić je kazao kako bi se na idućem seminaru trebalo potencirati i pitanje crtanih filmova koji se prevode na naš jezik imajući u vidu važnost televizije te jezika koji djeca usvajaju dok odrastaju.