Nagrada „Fevzi Mostarac“ posthumno dodjeljena Selimu Jelovcu

Nagradu je članovima porodice rahmetli Selima Jelovca uručio mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović. „Rahmetli Selim Jelovac, bio je alim u potpunom značenju te riječi, poliglota, pjesnik, prevodilac, pisac. Njegovo djelo i djelovanje afirmisalo je Bošnjake naših krajeva u širim islamskim naučnim krugovima, a on je kroz svoja djela stalno ostao vezan za rodni kraj“ stoji u obrazloženju Komisije koje je pročitao direktor Karađoz-begove medrese hafiz Aid ef. Tulek. Preuzimajući nagradu u ime porodice Selimov brat Ramiz, dogogodišnji predsjednik Medžlisa IZ-e Mostar i potpredsjendik Sabora IZ-e u BiH u prošlom sazivu, prisjetio se okolnosti u kojima je Selim pisao i ljudi s kojima se Selim družio. „Mostarski pjesnik Sevdi bio je jedna od inspiracija rahmetli Selimu da počne pisati poeziju. Hvala Komisiji koja je nakon toliko godina „stresla prašinu“ sa tih pjesama i sa knjiga koje je Selim pisao i prevodio i ocijenila ih onako kako je ocijenila“, rekao je Ramiz. Ovo priznanje prije Selima Jelovca posthumno je dodjeljno rahmetli Hivziji Hasandediću i rahmetli Ahmedu Aličiću.

Selim Jelovac, sin Ibrahima i Teme, rođen je 2. septembra 1946. godine u Podveležju. Četverogodišnju osnovnu školu završio je 1957. godine u rodnom mjestu. Osmogodišnju Gazi Husrev-begovu medresu završio je 1965. godine.
Nakon odsluženja vojnog roka zaposlio se u Odboru Islamske zajednice u Mostaru obavljajući imamsku dužnost u nekoliko hercegovačkih džemata.

Na Filozofskom fakultetu Bagdadskog univerziteta, Odsjek teologija-filozofija, diplomirao je 1972. godine.

Po okončanju studija, radio je kao imam na području Odbora Islamske zajednice Mostar, a zatim se teško razbolio. Nakon zdravstvenog poboljšanja, kratko je radio kao simultani prevodilac pri Vojnoj akademiji u Zadru.

Godine 1976. počeo je raditi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, na čijim poslovima ga je i zadesila smrt 2003. godine.

Planina Velež, rodna Hercegovina, duhovni i kulturni život Bošnjaka, bila je njegova trajna inspiracija za književni i naučni rad.

Poetski rad Selima Jelovca publiciran je u dvije zbirke pjesama Salavat Veležistana i Selam Veležistana.

Selim Jelovac jedan je od pisaca koji je u kulturni život Bošnjaka ponovo vratio tradiciju islamske poezije, koja je smrću Safvet-bega Bašagića i Muse Cazima Catića bila gotovo potpuno iščezla, a takvo stanje vjerske poezije uopće, islamske posebno, diktirale su političko-kulturne prilike u bivšoj Jugoslaviji.

Selim Jelovac bio je zaljubljenik u arapsku staru, predislamsku i islamsku klasičnu poeziju. Osim u poeziji, Selim Jelovac se potvrdio i kao dobar poznavalac šerijatskog prava, teologije, sufizma Dželaluddina Rumija, Ebu Hamida el-Gazalija i sufijske poezije Junusa Emrea, Omera Hajjama, Sadija Širazija, Hafiza.

Svoje stručne, prevodilačke i publicističke radove objavljivao je u Glasniku Vrhovnog islamskog starješinstva, Analima‎ Gazi Husrevbegove biblioteke, Islamskoj misli, Preporodu, Takvimu, Muallimu i drugim glasilima.
Selim Jelovac se istakaoi na planu prevođenja. Njegov prijevod knjige egipatskog modernog mislioca Ahmeda Behdžeta Allah - islamsko poimanje i vjerovanje doživio je nekoliko izdanja u velikom tiražu.

Bibliografija radova

Originalni radovi - publicirani:

• Salavat Veležistana, zbirka pjesama, Mostar, 1986. i 2002.
• Selam Veležistana, zbirka pjesama, Mostar, 2002.

Prijevodi - publicirani:

• Ahmed Behdžet, Allah - i slamsko poimanje i vjerovanje, El-Kalem, Sarajevo, 1986. 2X, 1987., 1998., 1999., 2001. (redigirano izdanje),
• Ahmed Behdžet, Allahovi poslanici-meleki, Islamska misao, VIII/1986, 92
• Ahmed Behdžet, Allahovi poslanici-ljudi, Islamska misao, VIII/1986, 94
• Irfan Abdu-l-Hamid, Zapadni orijenatalisti i islam
• Rešad Kadić, Mevlud, prijevod i prijepjev na arapski u koautorstvu sa Muhamedom Mrahorovicem, za egipatskog izdavača
• Izbor Poslanikovih hadisa, recenzija i konačna obrada, u saradnji sa h. hfz. Halidom Hadžimulićem i Muhamedom Mrahorovićem, Starješinstvo IZ-e, Sarajevo, 1984.