U znak sjećanja na progon i ubistvo 3.176 građana Prijedora i okoline, uposlenici Muzeja zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995. su danas simboličnim postavljanjem bijelih čaršafa na prozore i dijeljenjem traka obilježili "Dan bijelih traka 31. maj".
Predsjednik Saveza logoraša BiH Jasmin Mešković kazao je za Fenu da je na taj dan nesrpsko stanovništvo u Prijedoru moralo nositi bijele trake oko ruke, dok su na prozore kuća morali okačiti čaršafe.
- Time je započeo projekt 'obilježi i ubij'. Svi oni koji su nosili bijele trake mogli su u svakom trenutku biti ubijeni bez posljedica, a njihove kuće opljačkane ili spaljene - kazao je Mešković.
Naglasio je da vlasti u BiH imaju prilično nehuman odnos prema žrtvama torture, ali je istakao da se "Dan bijelih traka" nikada ne smije zaboraviti.
Vlasti bosanskih Srba u Prijedoru su 31. maja 1992. izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se nesrpskom stanovništvu nalaže da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.
- Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ovim ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice - glasio je poziv na radiju.
Mnogi Prijedorčani koji su čuli poziv pronađeni su u oktobru 2013. godine u selu Tomašica, najvećoj masovnoj grobnici koju svijet još nije vidio.
Prema zvaničnim informacijama iz udruženja žrtava, u Prijedoru su ubijena 3.173 civila, dok je 31.000 osoba bilo zatočeno u logorima u okolini Prijedora. Istraživačko dokumentacijski centar iz Sarajeva navodi da je od 1991. do 1995. u direktnim vojnim akcijama ubijeno ili nestalo 5.209 građana Prijedora, od toga 4.093 Bošnjaka, 898 Srba te 182 Hrvata.
(FENA)