830. godišnjica Povelje Kulina bana: Tražiti i originale i kopije da budu vraćeni u domovinu

Historijskim dešavanjima original Povelje Kulina bana je otišao u Rusiju i nalazi se Saint Petersburg-u a određene kopije nalaze se u Dubrovniku. “Nažalost BiH nema niti originala niti tih kopija koje su tada rađene. Bilo je veoma mnogo pokušaja da se dođe i do originala i određenih kopija ali jednostavno ne ide i treba nastaviti dalje na toj aktivnosti da dobijemo naš dokaz državnosti u našoj zemlji” - rekao je prof. dr. Zijad Hasić na tribini "Za Kulina bana i dobrijeh dana 830. godišnjica Povelje Kulina bana" održanoj u Sarajevu.

Značaj povelje se ogleda u dva područja: historiji bosanske državnosti i historiji bosanskog jezika. S prvog aspekta može se reći da je Kulinova povelja "rodni list" bosanske državnosti. Iz njenog sadržaja jasno se može uočiti činjenica da je Bosna već u 12. stoljeću imala uređenu državu i instituciju suverenog vladara, mada o tome postoje dokazi i iz 10. stoljeća. To su kroz historiju prešućivali i pokušavali osporiti razni historičari, geografi, politolozi iz okolnih zemalja. Čak su neki uvrštavali Kulinovu povelju u spomenike vlastite nacionalno-jezičke historije, mada na njenom početku jasno stoji odrednica "(banь) bosьnьski".

BiH je uputila zahtjev Ruskoj akademiji nauka i umjetnosti u Sankt Peterburgu u Rusiji da vrati primjerak koji posjeduju, ali ga je Rusija odbila jer smatra da Povelja Kulina bana, kao drugi dokument Slavena po starosti, jednako pripada i njihovoj historiji.

Prof. dr. Hasan Balić se osvrnuo na izreku koja podsjeća na dobra vremena iz kojih povelja potiče: “Nama je povelja potrebna da imamo naš san o dobroti množine, nama ne trebaju ovi pojedinci koji liče na Sizifove junake, nama treba množina, dobri vladari, dobra zemlja i dobar narod i to je naša budućnost, naša budućnost je u množini i zato se kaže “ za Kulina bana i dobrijeh dana”.

Benjamina Londrc, doktorica pravnih nauka u Bosni i Hercegovini, smatra “da bi BiH po ugledu na recimo na naše susjedne države trebala vratiti Povelju Kulina bana u BiH, to je naš biser i trebali bi se odgovornije ponašati prema tome.“

Povelja je dokaz i da je Bosna već tada imala prijateljske odnose sa Dubrovnikom, koji su se nastavili održavati i kasnije, te da je tada bila razvijena i trgovina na cijeloj teritoriji tadašnje bosanske države. To govori da Bosna nije bila zatvorena i da je održavala veze i sa drugim državama.  “Ovakvi primjeri kao što je Povelja Kulina bana mogu imati zaista povoljne učinke na naše vrijeme ovdje kod nas da se jednostavno na taj način otovri prijateljska saradnja sa našim susjedima.“ - zaključio je na tribini predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća, profesor Marinko Pejić.