Viteškom promenadom u Sarajevu obilježena 830. godišnjica Povelje Kulina bana
, Published in Društvo Featured- font size decrease font size increase font size
- Print Email
Glavim ulicama Sarajeva, u okviru obilježavanja godišnjice Povelje Kulina bana, održana je Viteška promenada na kojoj su učestvovali građani svih nacionalnosti iz nekoliko gradova Bosne i Hercegovine, odjeveni u kostime i odore iz vremena srednjovjekovne Bosne.
Viteška promenada, održana u organizaciji Internacionalnog centra za mir na čelu sa Ibrahimom Spahićem, startala je na platou Centra Skenderija gdje je simbolično pročitana Povelja Kulina bana.
Odatle je promenada nastavljena do zgrade Predsjedništva BiH te dalje prema Starom gradu, odakle su se učesnici uputili nazad glavnim ulicama bh. prijestolnice.
Spahić, inicijator prve Viteške promenade, istakao je da su ovom idejom željeli dati doprinos obilježavanju 830. godišnjice Povelje Kulina bana.
"Danas slavimo povelju Kulina bana. Ovdje imamo kolonu građana iz različitih gradova Bosne i Hercegovine koja svjedoči o vitezovima umjetnosti. Oni koji su znali darivati slobodu kretanja u Bosni, Kulin ban, oni znaju i čuvati Bosnu i Hercegovinu. I to je najvažnije. Ovo je poruka građana koji danas ne glume ništa nego igraju u kostimima iz Srednjeg vijeka i svjedoče istinu o Bosni i Hercegovini", kazao je Spahić.
Naglasio je kako je vrlo važno da se različitim manifestacijama i skupovima svake godine poklanja pažnja obilježavanju godišnjice Povelje Kulina bana.
"Ovo je najznačajniji događaj u Bosni i Hercegovini kada je u pitanju obilježavanje godišnjice Kulina bana. I ovo je pitanje dostojanstva građanskog i kulture koja, rekao bih, duboko živi u građanima Bosne i Hercegovine", rekao je Spahić te dodao da i narednih godina planiraju nastaviti održavanje Viteške promenade.
"Ovo će biti festival srednjovjekovne Bosne koji će spajati sve ono što su naša pozitivna iskustva iz prošlosti zarad sadašnjeg života i budućnosti", zaključio je Spahić.
Povelja Kulina bana je najstariji pronađeni očuvani bosanski državni dokument i jedan od najznačajnijih dokumenata bh. istorije. Napisana je 29. augusta 1189. godine, a njom je tadašnji bosanski ban regulisao trgovačke odnose između Bosne i Dubrovnika.