Mostar: Počela jednomjesečna manifestacija „Zdravlje prije svega"

Jednomjesečna manifestacija „Zdravlje prije svega“ Odjela za brak i porodicu pri Mostarkom muftijstvu otvorena je u Centru za kulturu Grada Mostara javnom tribinom pod nazivom „Zdrav životni stil i uloga porodice u njegovom oblikovanju“.

„Smatrali smo bitnim da našim građanima ponudimo nešto praktično i edukativno, što će ih ohrabriti da putem prevencije i pozitivnih stilova života, koje promoviramo, unaprijede svoje zdravstveno stanje“, pojasnila je razloge organiziranja ove tribine Lejla Mezit, koordinatorica Odjela za brak i porodicu.

Akademik Enver Zerem na tribini je govorio o odnosu ishrane i zdravlja, s naglaskom na povećanu težinu, odnosno gojaznot, i sve popratne rizike koje ova životna navika sa sobom nosi. U fokusu izlaganja osvrnuo se na epidemiologiju gojaznosti i njenoj etiogenezi.

„Bez obzira što izgleda da je to vjekovni problem, to je ipak problem u zadnjih 30- 40 godina, jer se do tada nije uopće govorilo o gojaznosti. Međutim, on postaje sve veći i veći problem“, kazao je Zerem.

Ukazao je na principe zdrave ishrane, čega bi se ljudi koji nisu gojazni trebali pridržavati, šta bi trebali uraditi gojazni ljudi kao i šta treba da urade ljudi koji povrate normalnu težinu. Posebno se referirao na problem gojaznosti kod djece.  Na pitanje o statističkim podacima u BiH Zerem je istakao da u našoj zemlji ne postoje adekvatne analize te da se u svom radu koristi podacima iz Hrvatske, budući da je mentalitet i način života u cijelom regionu, manje ili više, identičan.

„Po tim pokazateljima primjetno je da pratimo svjetske trendove. Jednako je ugrožen i naš region kao i svi drugi u svijetu“, upozorio je Zerem, dodavši kako je društvo svjesno opasnosti ove bolesti, ali da ne iskazuje dovoljno volje i htjenje da se zaustave te trendove.

Među osnove razloge gojaznosti uvrstio je ubrzani način života, ubrzani način prehrane, nepravilno vrijeme uzimanja i distribucije hrane tokom dana.

„Ne postoji čudotvoran način rješavanja viška kilograma, a da se čovjek ne žrtvuje. Najbolji način prevencije je promijeniti način života i ne shvatiti da je ta promjena ograničena na mjesec dva dok se ne skine težine, već cijeli život“, poručio je akademik Zerem.

O pravilnom načinu ishrane na temelju najnovijih istraživanja proisteklim iz analize Svetog teksta, Kur’ana i hadisa, a koje je prihvatila i verificirala svjetska zdravstvena organizacija govorila je hafiza Lejla Boškailo-Obradović.

U tim istraživanjima usaglašen je sistem ishrane pet do šest malih obroka dnevno.

„Taj sistem je u Kur’anu spomenut popratno sa spomenom pet dnevnih namaza. Međutim, ova preporuka zapažena je tek u zadnjih nekoliko godina od strane međunarodne organizacije za nadnaravnost Kur’ana koja je i odobrila istraživanja“, istakla je Obradović.

Komentirala je i poznate tvrdnje o blagorodnosti hrane koja je pomenuta u Kur’anu, kojima se do sada pristupalo selektivno i pojedinačno, preporučujući da se ove vrste kur’anskih preporuka trebaju posmatrati kao jedna cjelina.

„Kur’an je definirao koliko treba biti dnevnih obroka. On ima svoju posebnu klasifikaciju vrsta hrane, određuje proporcije bjelančevina, masnoća, ugljikohidrata koji se unose u organizam. I ono što je najvažnije, Kur’an određuje i redoslijed kojim se određena hrana i pića unose u organizam. To je jedna neraskidiva cjelina koja je povezana sa pet dnevnih namaza i fizičkom aktivnosti koje oni iziskuju“, kazala je Obradović.

Ona je o zdravim stilovima života govorila hronološkim slijedom, počevši od važnosti dojenja djeteta.

Uz Odjel za brak i porodicu Mostarskog muftijstva, organizatori manifestacije koja se nastavlja u subotu 5. Oktobra programom „Charity Race – Teferič zdravog stila života”, u parku Zalik pored OŠ “Zalik”, su i istoimeni Odjel Medžlisa IZ-e Mostar, Info-servis za mlade, Kulturno-edukativni centar za ženu “Sehara” i Karađoz-begova medresa iz Mostara.
(www.medzlismostar.ba)