Udruženja žrtava u BiH: Ne povuku li odluku o Handkeu, članovi Nobelovog komiteta na spisku negatora genocida

Preživjele žrtve i svjedoci ratnih zločina u Bosni i Hercegovini izrazili su protest i najdublje razočarenje zbog odluke da se Nobelova nagrada za književnost za 2019. godinu dodijeli austrijskom književniku Peteru Handkeu, navodeći u protestnom pismu namijenjenom Nobelovom komitetu za književost, da su time duboko uvrijeđene žrtve genocida, preživjeli logoraši, žrtve silovanja i torture, javlja Anadolu Agency (AA).

Udruženje žrtava i svjedoka genocida u saradnji sa Udruženjem "Pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa" i sedam udruženja žrtava rata sa područja Bosne i Hercegovine u zajedničkom pismu podsjetili su na zločine koji su u periodu 1992. do 1995. počinjeni na prostoru BiH od onih koje dobitnik Nobelove nagrade podržava.

“Nećemo ništa vratiti. Ničiji život ne možemo vratiti, ali možemo pisati istinu, čitati je, proučavati je da bude opomena za budućnost da se tako nešto osuđuje, a da se nikad više ne desi”, izjavila je Kada Hotić iz Udruženja "Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa".

Istakla je da je podržavanje zločinaca prijetnja svijetu, miru i pravdi i da se ono treba osuditi.

“Na greškama se uči kako bi ljudi išli ispravnim putem. Ako ćemo to zaboraviti i još se smijemo žrtvama, da li smo mi ljudi?”, poručila je Hotić.

U pismu se navodi da je stav Nobelovog komiteta da navodno razdvajaju Handkeov umjetnički od političkog angažmana neutemeljen i kukavički.

“Kukavički, jer niste nijednom riječju osudili to zbog čega navodno razdvajate umjetničko od političkog”, navodi se između ostalog u pismu koje će iduće sedmice biti upućeno Nobelovom komitetu.

U pismu se takođe navodi da je nagrada Peteru Handkeu “nagrada i svim drugim fašistima koji su planski uništavali civilizaciju”.

Fikret Grabovica, predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece, poručio je da Handkeovo podržavanje Miloševićeve ideologije, bez obzira na njegove zasluge u oblasti književnosti, dovoljan razlog da mu se ne dodijeli prestižna nagrada.

“Ovom dodjelom Nobelov komitet je narušio svoj kredibilitet i umanjio značaj nagrade. Svi takvi događaji koji promovišu, na kraju krajeva i fašizam, nas žrtve duboko vrijeđa i vraća nas u prošlost”, rekao je Grabovica.

Među potpisnicima protestnog pisma je i Savez logoraša u BiH. Jasmin Mešković, predsjednik Saveza izjavio je da odluka Nobelovog komiteta ne iznenađuje, ali je poručio da je njihova obaveza osuditi takvu pojavu.

“Kroz ovo pismo želimo poslati jasnu poruku da se možda i ubuduće ne dese ovakve stvari, da osuđujemo ovakav postupak Nobelovog komiteta za književnost, da nije u redu i da je to na neki način ruganje i omalovažavje svih žrtava u BiH”, poručio je Mešković.

Žrtve i svjedoci ratnih zločina počinjenih u BiH ovim pismom od Nobelovog komiteta za književnost zahtijevaju da javno i nedvosmisleno osude Handkeove stavove o ratnim zločinima u BiH i javno se pokaju zbog svoje odluke kako bi, kako su naveli, “spasili ljudsku i intelektualnu čast kao i ugled Nobelove nagrade”.

“U suprotnom Majke Srebrenice, kao potpisnice ovog pisma, svjedoče da će vaša imena iduće godine, povodom obilježavanja 25 godina od genocida u Srebrenici, biti upisana na pročelju spiska negatora genocida. Insistiraćemo da i predlagači nagrade budu na pročelju stuba srama u Srebrenici zajedno s vama”, navodi se, između ostalog, u pismu.

Iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida ne vjeruju da će se Odbor za dodjelu nagrada odlučiti za opoziv iste, budući da to dosad nikada nije učinjeno. 

“Mi se ne nadamo da će oni učiniti ono što se želi ovim pismom, ali želimo da javnost prihvati naše stavove, stavove žrtava zločina i genocida”, rekao je Irfan Ajanović, predsjednik Nadzornog odbora Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Ovogodišji dobitnik Nobelove nagrade za književnost, austrijski književnik Peter Handke osim po svojim književnim dostignućima, u javnosti je poznat i po kontroverznim stavovima o dešavanjima na ovim prostorima, odnosno po tome što je negirao genocid u Srebrenici i pozvao na odbranu Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije te haškog optuženika za ratne zločine.

Odluku Švedske akademije osudili su brojni zvaničnici i udruženja u BiH i regionu nazvavši je lošom porukom i uvredom žrtvama genocida i drugih zločina protiv čovječnosti.

(Fena)