Prije 126 godina, tačnije 1893. godine, Mehmed Teufik ef. Azabagić imenovan je za drugog reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Ustoličenje je obavljeno 20. novembra iste godine nakon dove u Carevoj džamiji u Sarajevu a ovaj datum, 25. oktobar obilježava se kao godišnjica njegovog imenovanja za vjerskog poglavara.
Mr. Sumeja Ljevaković-Subašić, autorica knjige "Grand Mufti Mehmed Teufik Azabagić and his Risala on Hijra" na engleskom jeziku, kaže kako je period vladavine Austro-Ugarske obilježeno iseljavanjem Bošnjaka prema Osmanskom Carstvu jer su određeni Bošnjaci smatrali da život u Bosni nije dozvoljen s obzirom na činjenicu da je Austro-Ugarska imala kršćansku upravu. Kako Ljevaković-Subašić kaže, reis Mehmed Teufik Azabagić zauzeo je otvoren stav protiv iseljavanja Bošnjaka iz svoje zemlje, osvrnuvši se na Reisovu Risalu o Hidžri i njenom engleskom izdanju.
Direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, dr. Ferid ef. Dautović tom prilikom kazao je kako je veoma važno obilježavati važne obljetnice u životu naših bosanskih alima, te da se ta kultura sjećanja u dobroj mjeri čuvala i čuva se, što dokazuju mnoge knjige, seminari, simpoziji i naučni skupovi koji su podsjećali na te velike ljude. Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, mr. Osman Lavić kazao je da je reis Azabagić bio markantna figura u našoj povijesti, a njegovo obrazovanje enciklopedijsko.
„Radi se o čovjeku koji se nije nadao utopističkom načinu života da će se vratiti Osmanska carevina. Njegov pristup nije još uvijek adekvatno valorizovan i sve dok ne bude obrađena arhiva Islamske zajednice, taj period neće biti adekvatno riješen“, kaže Lavić.
Valja naglasiti kako je u produkciji Media Centra Islamske Zajednice u Bosni i Hercegovini objavljen i kratkometražni dokumentarni film „Reis Mehmed Teufik Azabagić“ koji je prikazao lik i djelo ovog velikana u vremenu.
Reis Azabagić rođen je 1838. Godine u vrijeme kad osmanska uprava pokušava provesti određene reforme. Školovao se u rodnoj Tuzli a zatim i u Istanbulu. Po povratku iz Istanbula obavljao je funkcije direktora već reformiranih škola u Sarajevu i Tuzli. Bio je uključen u sudski aparat osmanske uprave kao kadija. Tokom pokreta za Vjersko-prosvjetnu autonomiju Bošnjaka, reis Azabagić imao je istaknutu ulogu zbog svoje djelatnosti u pravcu odbrane interesa Bošnjaka i njihovih kulturnih udruženja.
Reis Azabagić ostaje upamćen kao velikan koji se borio za prava Bošnjaka i njihovog opstanka u svojoj zemlji. Pored svih izazova s kojima se suočavao, historija ga pamti kao izrazito hrabrog intelektualca.