Predstavljena knjiga izabrane poezije Ćamila Sijarića

Promocija je posvećena obilježavanju 30 godina od smrti književnika - akademika Ćamila Sijarića.

Prisutnima su se obratili rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj, autor knjige, Hadžem Hajdarević i Gradimir Gojer.

Gojer je govoreći o ovom izboru Sijarićevog stvaralaštva istakao da priređivač Faruk Dizdarević ovom knjigom otkriva jedan novi svijet.

-Jedan svijet koji je izgleda Ćamila Sijarića pripremao za poetske suštine proze. Jer su ove pjesme nastajale u raznim životnim dobima i one označavaju i rast Ćamila Sijarića kroz vrijeme - kazao je Gojer.

Gojer je također kazao da je riječ o poetskom svijetu koji je životan koliko i domaštan, te da je Sijarić ga svojom poetskom imaginacijom dograđivao to do mjere da je stvorio jedan potpuno autentičan svijet koji ne robuje samo njegovom zavičaju.

Autor izbora Sijarićeve poezije Faruk Dizdarević je istako da i u stručnim krugovima postoji mišljenje da je Ćamil Sijarić prozni pisac, dodavši da Sijarić jeste prozaista ali i da je poeziju pisao još od mladih dana.

-On je objavljivao poeziju. To nije bila poezija koja se piše po sveščicama, nego je bila objavljivana po relevantnim časopisima. Ćamil Sijarić pisao je poeziju do kako se kaže posljednjeg dana - rekao je Dizdarević.

Dizdarević je naveo da je napravio izbor iz Sijarićeve zavičajne poezije, koja je još manje poznata, koja nije bila objavljivana u časopisima. On je istakao da je Sijarićeva poezija izazvala veliko interesovanje i u stručnim krugovima te je opisao kao prekrasnu i izuzetnu, istakavši da ona govori o jednoj širokoj lepezi tema.

Ćamil Sijarić je rođen 18. decembra 1913. godine u selu Šipovice.

Osnovnu školu je završio u Godijevu kod Bijelog Polja, a potom od 1927. do 1935. godine pohađao Veliku medresu kralja Aleksandra u Skoplju iz koje je istjeran zbog političkih aktivnosti. Školovanje je nastavio u Vranju i u tamošnjoj gimnaziji maturirao 1936. godine, nakon čega je prešao na studije prava u Beogradu. Diplomirao je 1940. godine, a za vrijeme Drugog svjetskog rata službovao je u Sarajevu, Mostaru, Bosanskoj Gradiški i Banjoj Luci. Za sekretara Suda narodne časti u Banjoj Luci izabran je 1945. godine, potom je bio novinar lista "Glas" i dramaturg Narodnog kazališta u Banjoj Luci.

U Sarajevo je prešao 1947. godine te radio u redakciji lista "Pregled". Nakon toga je bio u glavnom odboru Narodnog fronta i redakciji "Zadrugara". U literarnu sekciju Radio Sarajeva je prešao 1951. godine i tu je ostao sve do umirovljenja 1983. godine. Umro je 6. decembra 1989. godine.