Husić-Mehmedović: Rezultati projekta “Migracije iz BiH u Evropsku uniju” polovinom decembra

Svakodnevno se, s razlogom, susrećemo s kataklizmičkim predviđanjima o demografskoj slici BiH, od nedavnih podataka Svjetske banke (WB) koji otkrivaju da je BiH napustila polovina stanovnika, preko različitih statistika o odlivu radne snage, pa do projekcije UN-a da će za 40 godina prosječna starost stanovnika u državi biti 53 godine.

Pojačane emigracije iz zemlje bile su okidač za opsežno istraživanje grupe profesora, koji su duže od godine ispitivali različite aspekte migracija iz BiH u Evropsku uniju (EU).

Projekt “Migracije iz BiH u Evropsku uniju” je pokrenula Akademija nauka i umjetnosti BiH s akademikom Milošem Trifkovićem na čelu, dok je vođa tima bio profesor Muris Čičić sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Tim su činile profesorice Lejla Turulja i Melika Husić-Mehmedović, kao i profesor Adnan Efendić, također s Ekonomskog fakulteta, dok je akademik Trifković bio u timu kao pravnik, a profesor Mirza Emirhafizović sa Fakulteta političkih nauka je bio zadužen za sociološki i demografski aspekt studije.

Iako grupa naučnika ne želi otkrivati rezultate istraživanja do objavljivanja publikacije, koja će biti predstavljena u drugoj polovini decembra, u razgovoru s Melikom Husić-Mehmedović Oslobođenje saznaje kako je rađeno istraživanje i koji aspekti migracija su bili predmet istraživanja.

Ona ističe da se problemu prišlo interdisciplinarno, te da su pored formalno-statističkih izvora korišteni i neformalni, poput medijskih članaka. Formalni izvori su bili Ministarstvo sigurnosti i Ministarstvo za ljudska prva i izbjeglice BiH. Pored ovih formalnih izvora, korišteni su i međunarodni, poput EUROSTAT-a i UNDP-a.

"Migracijska statistika je najzahtjevnija, jer je vrlo teško prebrojati koliko ljudi je otišlo, koliko se vratilo, koliko se odjavilo, da li su bile ciklične migracije, da li je neko otišao pa se vratio, da li mi dvaput prebrojimo svaki put kada neko ode, naprimjer na tri mjeseca, da li tako napuhujemo podatke ili su pak to realni podaci s kojima se srećemo", pojašnjava profesorica.

Na osnovu ankete u kojoj je učestvovalo više od 2.000 ispitanika, načinjena je analiza namjera ljudi o odlasku i povratku u zemlju. U konačnici su analizirali pravnu regulativu i to u zemljama koje su najveći prijemnici našeg stanovništva: Njemačka, Austrija i Slovenija.

"Hrvatsku i Srbiju smo tretirali zbog njihovog posebnog statusa i mogućnosti dvojnog državljanstva naših građana, pa je to tek nemoguće prebrojati, jer se ne vode kao emigranti iz BiH, oni su državljani Hrvatske, odnosno Srbije", ističe Husić-Mehmedović.

Ona dodaje da je studija, prije svega, namijenjena “donosiocima odluka”, kojima su ponuđene strateške smjernice, načinjene na osnovu studija zemalja koje su se uspješno izborile sa ovim pitanjem.

"Mi smo željeli bar da sve izvore koji postoje stavimo na jedno mjesto, prebrojimo i kažemo: evo, ovo je realna slika. Pri tome nikada nećemo moći doći do preciznog broja", naglašava Husić-Mehmedović.