O muslimanima Mijamnara, najugroženijoj nacionalnoj manjini u svijetu: dr Ahmet Alibašić
, Published in Najave Featured- font size decrease font size increase font size
- Print Email
O muslimanima Mijamnara, najugroženijoj nacionalnoj manjini u svijetu, razgovaraćemo danas u programu radija BIR sa dr Ahmetom Alibašićem, profesorom na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.
U Mijanmaru se Rohingya muslimani već decenijama suočavaju s progonima i zlostavljanjima.
Zakonom o manjinama, koji je vojna hunta donijela 1982. u tadašnjoj Burmi, Rohingyje su jednostavno izbrisani. Priznato je 135 etničkih zajednica, ali ne i Rohingye. Mijanmarska vlada ih službeno smatra bengalskim muslimanima bez države, dakle strancima, ili tačnije, ilegalnim useljenicima iz Bangladeša pa im ne da ni lične dokumente.
Čak im je postavila i ultimatum: ili će dokumentima dokazati da su njihove porodice u Burmu došle prije nezavisnosti 1948., ili će morati u logor gdje će čekati deportaciju. Većina, naravno, nema tražene dokumente, a ako i završe u logoru za deportaciju, koja će ih to zemlja uzeti bez ikakvih isprava? Uz to, vlada im je ograničila ribarske licence, pa su mnogi došli na rub gladi.
Da pobjegnu od zlostavljanja i siromaštva mnogi se Rohingye odlučuju za opasni bijeg nesigurnim brodićima. Oni su Muslimani pa utočište traže u muslimanskim zemljama Indoneziji i Maleziji. Tajland im je morem najbliži, ali to je dominantno budistička zemlja.
Iz Mijanmara Rohingya muslimani bježe upravo pokušavajući izbjeći genocid koji nad njima provode budisti. Većinu stanovništva Mijanmara čine budisti (56 miliona stanovnika). Procjenjuje se da muslimani čine oko 5% stanovništva (oko 2,5 miliona).
Prema službenim podacima i izvještajima Ujedinjenih naroda Rohingya-muslimani su najugroženija nacionalna manjina u svijetu.
Za zapadne je medije skandalozno što Tajland, Indonezija i Malezija donedavno nisu prihvatale izbjeglice, nego njihove ratne mornarice ta nesigurna plovila tegle iz svojih teritorijalnih voda natrag na pučinu.
Kritike zapadnih medija mogle bi se nazvati tipičnim iskazom: zapadnjačkom dvoličnošću. Zapad se, dakle, zgražava nad postupcima tajlandske, malezijske i indonezijske vlade, a niko ne spominje burmansku, odnosno mijanmarsku vladu.
Dr. Ahmet Alibašić je doktor političkih nauka. Školovao se u Kuala Lumpuru i Sarajevu. Trenutno je zaposlen kao docent na Univerzitetu u Sarajevu gdje predaje na katedri za islamske kulturu i civilizaciju. On je i direktor Centra za napredne studije u Sarajevu. Aktivno radi na međureligijskom dijalogu, a bio je i prvi direktor Međureligijskog instituta u Sarajevu (2008-2009). Autor je mnogih naučnih radova i stručnih članaka. Priredio je mnoge knjige koje tretiraju islam u Evropi, demokratizaciju muslimanskog svijeta, ljudska prava u islamu i muslimanskom svijetu, te vjersko-državne odnose. On je odnedavno i jedan od urednika Godišnjaka muslimana u Evropi (Yearbook of Muslims in Europe, Brill, 2009-2013) i časopisa Journal of Muslims in Europe.