Pjevane nad djetetom u bešici, uspavake su izražavale materinsku želju za sprječavanjem uroka i zaštitom djece.
Nerijetko u uspavanci bi mati izricala i svoja skrivena emotivna stanja, hladnoću u braku, nelagodu koju je osjećala u porodici.
Uspavanke osim svoje prve najmjere da se uz bešiku dobije koji dragocjeni trenutak sa djetetom, bile su kutak za najnježniju i najiskreniju ispovijest ženskog bića.
U sehurskom programu u srijedu, 10. ramazana, sa nama je dr. Nirha Efendić iz Zemaljskog muzeja BiH o temi ''Uspavanka u bosanskoj tradiciji".
Nirha Efendić rođena je u Zvorniku. Ratni period je provela u Srebrenici sve do njezina pada 1995. godine i gubitka uže porodice. U Zagrebu završava srednju vjersku školu, medresu Dr. Ahmed Smajlović, gdje je izvanrednim prosjekom četverogodišnje školovanje završila u roku od tri godine. Filozofski fakultet u Sarajevu završava 2002. godine. Dobitnica je nagrade za najtalentiranije studente-apsolvente u 2002. godini univerziteta u Federaciji BiH. Postdiplomski studij iz Književno-historijskih nauka upisala 2005. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je 2009. godine odbranila magistarski rad pod naslovom: „Motiv žrtve u jevrejskoj i bošnjačkoj literaturi XX stoljeća na južnoslavenskom prostoru“, a godinu dana kasnije prijavila i doktorsku diseratciju pod naslovom: „Bošnjačka usmena lirika – kulturnohistorijski okviri geneze i poetička obilježja“, koju je 14. 5. 2014. uspješno i odbranila. Od 2008. godine radi kao kustos za tradicijsku usmenu poziju u Etnološkom odjeljenju Zemaljskog muzeja BiH, a od 2010. promovirana je i u naučno zvanje istraživač saradnik na matičnoj instituciji.
Autorica je knjiga “Antologija bošnjačke uspavanke: San u bešu, uroci pod bešu” i "Bošnjačka usmena lirika – kulturnohistorijski okviri geneze i poetička obilježja”.
Snimak ovog izdanja sehurskog programa možete poslušati OVDJE.