Sarajevo: 50 godina lista Zemzem

U vremenu kada je svaka riječ bila pod nazorom državnih istražnih organa i kada su muslimani u BiH svako napisano slovo o islamu smatrali skoro pa svetim, pojava Zemzema bila je svojevrsna revolucija. Na određen način, Zemzem je pripremio čitateljstvo za Preporod, te iako je Zemzem danas “samo“ list učenika Gazi Husrev-begove medrese, on je jedan od najznačajnijih medija Islamske zajednice i preteča brojnih kasnijih više ili manje uspješnih projekata.

“Zemzem je u vremenu proteklih pet decenija, od 1968. do 2018. godine, pratio pogledom svojih urednika i autora sve ono što je vrijedno bilo da se zabilježi. Ovaj list učenika i učenica Gazi Husrev-begove medrese jedan je od najboljih promotora života, rada i uspjeha najstarije odgojno-obrazovne institucije na Balkanu. Zemzem je glas, slovo i riječ učenika koji su životni put vezali za školu koja grli one koji nauku vole, vjeru u srcu nose, znanje prenose i hajr u amanet donose. Svi oni, Gazinovci i Gazinovke iz velike porodice Gazi Husrev-begove, iz generacije u generaciju na stranicama Zemzema maštali su, sanjali su i pisali o istom – a drugačije, uvijek različito i uvijek svježe, posebno i novo.

U vremenu prošlom, u vremenu sadašnjem, u vremenu budućem Zemzem je bio, jeste i ostaje trajno neiscrpno, nepresušno vrelo i izvor dobra, lijepe misli i riječi doživljene i izrečene na putu dušinog uspona, od duše koja se pita i propituje do zadovoljne i smirene duše“, kazao je o godišnjici Zemzema direktor Medrese hafiz Mensur-ef. Malkić.

Jedan od bivših urednika akademik Enes Karić, kako je objavljeno na stranici Rijaseta Islamske zajednice u BiH, prisjetio se pokretanja Zemzema kazavši da se “zgusnuto vrijeme 1968. godine očitovalo svojom eruptivnom snagom ne samo u tadašnjoj Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji, već i diljem Evrope. Tog 68. ljeta dvadesetog stoljeća pojavili su se mladi ljudi, srednjoškolci i studenti prije svih, u hiljadama su izišli na ulice velikih gradova Evrope, izjavljivali su svoje želje u nizu slogana, istupili su sa mnoštvom svojih zahtjeva, čak su neki od njih proklamirali: “Budimo realni – tražimo nemoguće!“ izuzmemo li neku vrstu zidnih novina, te kratkotrajno izlaženje nekih skromnih listova na šapirografu koji su se pokazali kratkog daha, Gazi Husrev-begova medresa je 1968. godine po prvi put zaimala pravi đački list sa, pokazat će se u kasnijim desetljećima, snažnim kontinuitetom izlaženja, s naglašenim subjektivitetom izražavanja svoje mladalačke orijentacije spram svijeta i života, sve to u skladu s hitnim i bitnim zahtjevima vremena koji su bili sve brojniji, slojevitiji, kompliciraniji i puni izazova na koje se više nisu mogli davati stari, pogotovo ne davnašnji, bajati i ubuđali odgovori. Stoga se na činjenicu pokretanja đačkog lista Zemzem treba gledati kao na neosporni podvig, uzmu li se u obzir slobodom oskudna vremena u kojima su Gazi Husrev-begova medresa i Islamska zajednica tada djelovale.“

Podsjetimo, prvi urednik bio je Adem Omerika, koji je preselio na Ahiret 2013. godine.

Istraživanje o Zemzemu

Madigan Andrea Fichter, s Univerziteta New York, gostujući istraživač na Univerzitetu u Grazu, objavila je istraživanje o Zemzemu kao poglavlje u knjizi „Dropping Out Socialism: The Creation of Alternative Spheres in the Soviet Block“ (Napuštanje socijalizma: stvaranje alternativnih sfera u sovjetskom bloku), ur. Juliane Furst i Josie McLellan, London, Lexington Books, 2017, str. 85-104.

“Pokret učenika Medrese i njihove stavove objavljivane u Zemzemu, autorica vidi kao dio kompleksnog pokreta studenata u tadašnjoj Jugoslaviji. Smatra da se nakon, izučavanja pokreta učenika u Medresi, studentska gibanja u Jugoslaviji ne mogu ograničiti samo na ljevičare. Svojim angažmanom, đaci Medrese bili su dio širih muslimanskih aktivnosti u svijetu ali se nisu distancirali ni od jugoslovenske države niti društva u kome su živjeli. Oni su se nadali, kaže autorica, da se država može promijeniti u pravcu većeg uvažavanja vjerskih sloboda a islamski autoriteti podstaći da više uvažavaju potrebe učenika Medrese i omladine. Oni su pokazali da biti pobožan musliman i dio globalne muslimanske zajednice, ne znači nužno pokidati sve veze sa glavnim tokom jugoslovenskog društva“, napisao je prof. dr. Fikret Karčić u osvrtu na ovo istraživanje.

Povodom godišnjice Gazi Husrev-begova medresa je izdala i monografiju Pedeset godina Zemzema, koju su uredili bivši urednici i članovi redakcije ovog lista. U monografiji se nalazi izbor tekstova koji su objavljeni u Zemzemu.

“U ovom izboru radova donosimo osvrt, pregled i sliku onoga što je Zemzem sačuvao tokom 50 proteklih godina, u 200 brojeva i na oko 10.000 stranica“, kazao je direktor hafiz Mensur Malkić.