CSS - 'Procjena antikorupcijskih kapaciteta - Izvještaj za 2018. godinu'

- Izvještaj je rezultat treće godine implementacije projekta "Izgradnja integriteta i jačanje antikorupcijskih praksi u sektoru sigurnosti - ACroSS", koji finansijski podržava Evropska unija. Zahvaljujemo Evropskoj uniji koja je svojom podrškom omogućila realizaciju projekta te ujedno i značajno podržala izgradnju kapaciteta civilnog društva u cilju borbe protiv korupcije u BiH - kazao je direktor Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović.

CSS je razvio metodologiju za procjenu otpornosti sigurnosnog sektora na korupciju u javnim nabavkama i na osnovu nje treću godinu vrši tu procjenu.

U ovogodišnjem izvještaju predstavljene su analize antikorupcionih kapaciteta 20 institucija pravosudnog sektora s različitih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, na osnovu kojih su utvrđeni i njihovi antikorupcioni indeksi.

Antikorupcioni indeks, od najnižeg 1 do najvišeg 5, predstavlja numeričku vrijednost antikorupcijskih kapaciteta institucija u pet oblasti: planiranje javnih nabavki, provođenje postupaka javnih nabavki, dodjela ugovora i izvještavanje, izvršavanje ugovora te kapaciteti institucije za sprovođenje postupaka javnih nabavki, saopćeno je iz CSS-a.

Projekt koordinator Sanjin Hamidičević naglašava da su "prethodna dva izvještaja razmatrana od svih institucija sigurnosnog sektora i Agencije za javne nabavke BiH te je primjećeno da su institucije prihvatile određene preporuke i da je napravljen iskorak u transparentnosti i jačanju antikorupcijskih kapaciteta institucija".

Najbolje ocijenjene institucije su sa državnog nivoa vlasti: Visoko sudsko i tužilačko vijeće, Sud Bosne i Hercegovine i Ustavni sud BiH. Te institucije su između ostalog usvojile unutrašnje pravilnike za provođenje javnih nabavki, imaju viši nivo transparentnosti u pogeledu objavljivanja podataka na svojoj internet stranici, ali su i institucije čiji su službenici prošli edukaciju za službenike za javne nabavke koju organizuje Agencija za javne nabavke BiH i koju će službenici svih institucija u narednom periodu pohađati.

Od pravosudnih institucija za koje je vršen monitoring, najnižu ocjenu je dobio Kantonalni sud u Bihaću. Manjak transparentnosti u objavljivanju planiranih nabavki, nepostojanje internih akata kojima bi se regulisalo istraživanje tržišta i provođenje postupaka, kao i ne objavljivanje Obrasca za praćenje realizacije ugovora, su između ostalog razlozi za ovako nisku ocjenu ove institucije.

Općinski sud u Mostaru se nalazi na predzadnjem mjestu analiziranih institucija iz istih razloga kao i Kantonalni sud u Bihaću.

Pozitivno je što je ta institucija dio centralizovanih javnih nabavki koje provodi Vlada Herecegovačko-neretvanskog kantona, međutim to je, kao i druge institucije, ne smije spriječiti da osigura veću transparentnost u pogledu nabavki koje se nabavljaju za njene potrebe putem centralizovanih nabavki. Također, nepristupačnost dokumentima na internet strani Vlade HNK, kao ugovornog organa koji provodi centralizovane nabavke, kao i ne objavljivanje Obrasca za praćenje realizacije ugovora su među razlozima niskog antikorupcionog indeksa Općinskog suda u Mostaru, stoji u saopćenju CSS-a.

Kao i prethodnim monitoringom, uočeno je da institucije većinom djeluju u okviru zakonskih obaveza vezanih za javne nabavke. U znatnom broju slučajeva primjetno je da nisu obezbijeđeni dodatni uslovi za jačanje odgovornosti, transparentnosti i povjerljivosti na šta ih, istina, i ne obavezuju odredbe Zakona, ali bi u konačnici doprinijele većem povjerenju u proces javnih nabavki. Zajedničkom analizom procjene pet oblasti za 20 institucija sektora pravosuđa, kao i do sada, uočava se da su institucije najbolje ocijenjene u oblasti 'Izvršenje ugovora'. Takav rezultat je ostvaren smanjenjem, odnosno ukidanjem prakse potpisivanja aneksa ugovora, kao i uvođenjem mehanizama kontrole kvalitete isporučene robe, odnosno izvršenih usluga i radova.

Najlošije ocijenjena oblast je 'Kapaciteti sigurnosne institucije za sprovođenje postupaka javnih nabavki' što je rezultat nepostojanja adekvatnih kapaciteta, kao i imenovanja jedne stalne komisije za javne nabavke.

Ta pojava se može objasniti činjenicom da se radi o manjim ugovornim organima, sa nabavkama nižih vrijednosti, koji većinu nabavki provode putem direktnog sporazuma. Također, tu se nalazi i razlog niske ocjene za oblast 'Sprovođenje javnih nabavki'.

Problematično je što određene institucije nisu objavile Obrazac za praćenje realizacije ugovora, a što je zakonska obaveza.

Također, samo mali broj institucija je interno regulisao provođenje procedura vezanih za javne nabavke ili su usvojeni pravilnici koji se tiču određene procedure, navode iz CSS-a.

(FENA)