Reisu-l-ulema: Želimo slobodno razvijati našu Zajednicu

Predstavljajući svoj izborni program članovima biračkog tijela sa područja Muftijstva sarajevskog, reisu-l-ulema je poručio da muslimani moraju čuvati svoj kulturni i vjerski identitet, ali je i podsjetio da naše tlo pripada Evropi, da smo evropski narod i da je potrebno da budemo prisutni tamo gdje se donose ključne odluke.

Islamska zajednica, prema njegovim riječima, ima veoma dobro poziciju u svijetu, a u Evropi čak očekuju i da im ponudi modele rješenja odnosa sa muslimanskim zajednicama.

“Smatram veoma važnim to što smo uspjeli Islamsku zajednicu voditi autonomno, da nije u džepu nikoga, ni države u kojoj jesmo, niti nekih stranih država koje su to željele”, kazao je reisu-u-ulema dodajući da moramo tu posebnost čuvati.

Reisu-l-ulema je ovom prilikom podsjetio Islamska zajednica najzrelija muslimanska zajednica u Evropi, koja ljubomorno baštini svoje ustrojstvo, pa i procedure izbora za reisu-l-ulemu.

Članovima izborog tijela predstavio je rezultate proteklog manadata koji se odnose na ustavne i organizacione promjene, integrativne procese, naslijeđene i nove infrstrukturne projekte, ali je pojasnio i potrebu zaokruživanja reformskih procesa donošenjem nekoliko bitnih pravilinika.

“Moramo donijeti pravilnik o službi, da službenici u Islamskoj zajednici tačno znaju svoja prava i obaveze. On je nama potreban unutar Zajednice, ali isto tako i u odnosu prema državi”, kazao je reisu-l-ulema.

Donošenje pravilnika o članarini, smatra reisu-l-ulema, biće vrlo zahtjevan proces, jer on podrazumijeva i materijalno finansijski aspekt koji će omogućiti njegovu provedbu na terenu.

“Ako to uradimo bez toga, biće to ‘mrtvo slovo na papiru’. Zajednica mora iskoračiti u tom pravcu i moramo se svi potruditi da ovo profunkcionira, kazao je reisu-l-ulema, dodajući, također, da je neophodno donijeti i akte o imovini Zajednice i zajedničkom ulaganju.

Obrazovni sistem Islamske zajednice je ocijenio, dobrim, ali da ga je neophodno i dalje razvijati i unaprjeđivati.

“Smatram neophodnim i da Islamska zajednica osnuje barem još jednu medresu, u Banjaluci”, kazao je reisu-l-ulema, ocjenjujući to važnom porukom muslimanima sa tog područja.

Također, smatra on, trebalo bi riješiti i problem nedostatak odgovarajuće obrazovne ustanove za Bošnjake Podrinja, te otvoriti i pitanje osnivanja fakulteta Islamske zajednice u Beču. Jačati postojeće, te otvoriti nove isntitucije, kao što su institut za muzičko naslijeđe ili muzej Islamske zajednice, također su ciljevi koje reisu-l-ulema planira ostvariti u narednom periodu

“BiH ima bogatu kulturu i smatram da će to biti sve važnije za nas. Mi planiramo ući u Evropsku uniju (EU) i Evropa će sve više htjeti prepoznavati jezik kulture. Mi kao Zajednica moramo i u tom području nešto ponuditi”, dodao je on.

Reisu-l-ulema iskazao bojazan da Zajednica neće uspjeti izvršiti svoju da’vetsku ulogu ukoliko se muslimanska porodica ne bude sagledavala cjelovito, od djece svih uzrasta  pa do naših deda i nana, zbog čega će on u narednom periodu ovome pitanju posvetiti posebnu pažnju.

Govorio i o važnosti postojećih socijalnih fondova, kao što je onaj za pomoć džematima u Republici Srpskoj (RS), ali i uspostavljanju nekih novih, među kojima je posebno važnim ocijenio fond za stipendiranje posebno nadarenih studeneta.

Finansiranju Islamske zajednice će se i u narednom periodu oslanjati na postojeće izvore, kao što su članarina, zekat i kurbani, ali, smatra reisu-l-ulema, potrebno je dodatnu pažnju posvetiti razvoju vakufa i njihovoj što boljoj iskorištenosti, osnivanjem samostalnih vakufa, njihovim udruživanjem i otvaranjem imovine Islamske zajednice za zajedničko ulaganje.

Naglasio je da će se Islamska zajednica i dalje boriti da vrati u posjed sve vakufe koje su joj raniji sistemi oduzeli.

Na kraju je podsjetio da je funkcija reisu-l-uleme javno dobro Zajednice, a članovima biračkog tijela poručio da na izborima za reisu-l-ulemu učine onako kako po svojoj savjesti smatraju da je dobro učiniti.

Domaćin današnjeg susreta bio je muftija sarajevski Enes ef. Ljevaković, a ovo je bilo ujedno i posljednje predstavljanje programa rada Huseina ef. Kavazovića, aktuelnog reisu-l-uleme i kandidata za ovu funkciju u narednom sedmogodišenjem mandatu.