Zekat, sadaka ili donacija?

Čini se i logičnim odluka većine davalaca zekata da tu, jednu od najvažnijih obaveza muslimana, ispune u toku mjeseca ramazana, jer je to mjesec u kome Uzvišeni Allah daje veću nagradu za učinjena dobra djela i ispunjavanje obaveza. Uz to, ramazan je mjesec u kome su vjernici osjećajniji, obazriviji prema drugima i obasuti Allahovim blagoslovom, nalaze se u jednom posebnom stanju.

U nastojanju da učine što više dobrih dijela tokom mjeseca ramazana vjernici ponekad ne obraćaju pažnju na prioritete i ne rijetko daju prioritet nafili nad farzom. Kada su u pitanju materijalna davanja u ramazanu, često se dešava da muslimani u našim krajevima daju prednost sadaki nad obaveznim davanjima, zekatu i sadekatu-l-fitru.  Dobar dio muslimana uopšte ne pravi razliku između obične sadake, donacije, zekata i sadekatu-l-fitra. Tako, nažalost, nije rijetka pojava u našim džematima da određeni broj muslimana zekat razumijevaju i daju kao ''kusur od vitara''. Oni su svjesni da bi trebali dati zekat, ali da je preče da daju sadekatu-l-fitr, a što ostane dat će na ime zekata. Vrlo često, osobe koje na ovakav način ''daju zekat'' i nisu obavezne dati ga, ali osjećaju potrebu da nešto daju i na ime zekata i svakako je pohvalna njihova namjera, ali je potrebna njihova bolja informiranost o propisima o zekatu.

Ima i onih koji imaju vrijednost nisaba i više od toga, pa na isti način tretiraju zekat, bilo iz neznanja ili iz straha da im se ne umanji nihov imetak. Nažalost, još uvijek je malo onih koji su svjesni da je zekat obavezno godišnje čišćenje njihovog imetka, koje ima za cilj da zaštiti taj imetak i stvori pretpostavke za njegov rast, kao i pretpostavke za unapređenje njihovog ukupnog materijalnog, duhovnog i mentalnog stanja.

Danas se vode različite rasprave o zekatu, u kojima se oni koji raspravljaju rijetko povode za pravim argumentima i šerijatskim propisima, već uglavnom neutemeljenim ''argumentacijama''. Često se iz tih rasprava može steći utisak ili čak izvući zaključak, da nema razlike između zekata, obične sadake, dobrovoljnog priloga ili donacije.   

Mnogi, uglavnom neupućeni, će reći da je najbitnije da čovjek nanijeti da da zekat i to i uradi, a da nije na njemu da posebno vodi računa o obračunu i o tome kome će dati zekat. Često muslimani u BiH se i povode za ovim mišljenjem, pa nerijetko zekat daju ''od oka'', a dešava se i da zekat i sadekatu-l-fitr završe u rukama onih koji ni po kojem osnovu nemaju pravo da prime sredstva zekata i sadekatu-l-fitra.

U državama gdje su muslimani manjina i gdje ne postoji vrhovni vjerski autoritet muslimani su primorani da se sami snalaze i oni mogu da obavezu zekata i sadekatu-l-fitra izvršavaju davanjem direktno pojedincima ili udruženjima, jer ne postoji organizirani sistem niti fetva o obavezi organiziranog davanja u jedan fond. Međutim, u državama gdje postoji islamska vlast ili vrhovni vjerski autoritet, kao substitut islamske vlasti, onda je obaveza muslimana povinovati se propisima i fetvama propisanim od strane vrhovnog vjerskog autoriteta, u našem slučaju reisu-l-uleme. Međutim, iako već više od jednog stoljeća muslimani u Bosni i Hercegovini imaju  vrhovnog vjerskog autoriteta, u formi reisu-l-uleme, još uvijek postoje rasprave i pokušaji osporavanja prava reisu-l-uleme i Islamske zajednice u BiH da organizira i uredi vjerski život muslimana na ovim prostorima. Posebno su izražene rasprave o pravu reisu-l-uleme i Rijaseta Islamske zajednice u BiH da legitimno urede pitanje zekata i sadekatu-l-fitra.

Često se mogu čuti rasprave u kome pojedinci i određene grupe, vođene uglavnom ličnim interesima, osporavaju pravo Islamske zajednice na prikupljanje i raspodjelu zekata i sadekatu-l-fitra. U isto vrijeme, nerijetko se veoma pogrešno postavljaju stvari i sva se priča svodi na borbu za fondove i prikupljanje sredstva za neke svoje projekte, a zanemaruje se suština. Islamska zajednica u BiH prvenstveno ima obavezu da uredi pitanje prikupljanja zekata i sadekatu-l-fitra, a svakako i pravo da sama preuzme obavezu prikupljanja i raspodjele prikupljenih sredstava, kao što to i čini. 

Sama formulacija ajeta u kojem se naređuje davanje zekata ''Uzmi od dobara njihovih zekat da ih njime očistiš i blagoslovljenim učiniš...'' (Et-Tevbe 103) jasno ukazuje na neophodnost postojanja sistema i onoga ko uzima, prikuplja zekat, kao što je to i bila praksa u vrijeme Muhammeda alejhi selam, pravovjernih halifa i kasnijih generacija muslimana, sve do vremena početka dekadence islamske države. Kada su muslimani prestali pridavati pažnju sistemu tada su počeli i nazadovati, a u tome se izgubio i model organiziranog prikupljanja i raspodjele zekata, kakav je bio u vrijeme procvata islamske države.

Dobro uređeni sistem prikupljanja i raspodjele zekata je blagodat za društvo i svakako muslimani u svakoj državi i društvu bi trebali težiti izgradnji tog sistema. Jedan od primjera prilično dobro uređenog sistema prikupljanja i raspodjele u savremenom svijetu je primjer Malezije, gdje se prikupe prilično velika sredstva zekata (oko 650 miliona KM), a čijom raspodjelom se postižu značajni efekt za razvoj malezijskog društva i podizanja standarda muslimana.

Što se tiče našeg društva danas, mi hvala Allahu imamo odgovarajući okvir za propisno ispunjavanje obaveza davanja zekata, uspostavljen kroz sistem organiziranog prikupljanja i raspodjele od strane Islamske zajednice u BiH. Također, može se reći da imamo veliki broj obaveznika zekata, ali da među njima ima više donatora nego davalaca zekata.

Veliki je broj iskrenih vjernika i dobronamjernih muslimana koji još uvijek ne prave razliku između, zekata, sadake i donacije. Činjenica da se u Bosni i Hercegovini prikupi samo 3 miliona KM zekata jasno potvrđuje ovu konstataciju.  Doda li se ovome da, prema podacima Centralne banke BiH, depozitna štednja građana u BiH iznosi oko 4,5 milijardi KM i da je potencijal zekata samo na štednju u BiH oko 40 miliona KM (ukoliko se obračuna zekat samo na trećinu pomenutog iznosa depozitne štednje) onda je jasno da, nažalost, naša svijest o zekatu nije ni blizu odgovarajućeg nivoa.

Veoma je važno zbog samih davalaca donacija i ujedno obaveznika zekata jasno napraviti razliku između zekata i donacije. Vrlo često davaoci donacija u toku godine daju iznos donacija i različitih vidova sadake i više nego bi bili dužni da daju zekata. Bez obzira u koju svrhu su donacije date, bilo za čije projekte, treba sasvim jasno naglasiti da donacija i zekat nisu isto.

Zekat ima jasno precizirane uvjete za davanje i pravila koja davalac treba ispuniti da bi se izvršila ova obaveza. Između ostalog veoma je bitan i neophodan obračun zekata jednom u toku godine i svakako adresa na koju se daje zekat. Prema propisima Islamske zajednice u BiH, koji su utemeljeni na praksi Muhammeda alejhi selam, muslimani u Bosni i Hercegovini i Bošnjačkoj dijapori svoj zekat i sadekatu-l-fitr obavezni su dati putem organiziranog prikupljanja od strane Islamske zajednice u BiH u Fond Bejtu-l-mal Islamske zajednice u BiH.

 Jedan od dokaza da postoji razlika između zekata i dobrovoljnog priloga, obične sadake ili donacije može se naći i u slijedećem ajetu:

''Nije čestitost u tome da okrećete lica svoja prema istoku i zapadu; čestiti su oni koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet, i u meleke, i u knjige, i u vjerovjesnike, i koji od imetka, iako im je drag, daju rođacima, i siročadi, i siromasima, i putnicima, i prosjacima, i za otkup iz ropstva, i koji molitvu obavljaju i zekat daju, i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju, naročito oni koji su izdržljivi u neimaštini, i u bolesti, i u boju ljutom. Oni su iskreni vjernici, i oni se Allaha boje i ružnih postupaka klone. '' (Al Beqara 177)

U navedenom ajetu je jasno napravljena razlika između dobrovoljnih davanja, priloga, sadaka, donacija i zekata, jer u suprotnom ne bi postojala potreba da se zekat spominje zasebno od prethodno navedenih vidova dobrovoljnih davanja. Čin davanja donacije ili davanja sadake i dobrovoljnog priloga je čin za svaku pohvalu i svakako će za posljedicu imati nagradu od Uzvišenog Allaha. Međutim, zanemarivanje zekata i sadekatu-l-fitra, svakako za posljedicu ima kaznu za neizvršavanje neupitnih obaveza kakve su, prvenstveno zekat, a  svakako i sadekatu-l-fitr.  

Mudrost  propisa o zekatu je da u svakom vremenu osigura potrebna sredstva za održavanje i unapređenje zajednice muslimana. Nažalost, mnogi muslimani ne shavataju višestruke efekte koji trebaju biti postignuti zekatom i pokušavaju ga svesti na nivo obične sadake i donacije koja uglavnom ima mnogo manji domet od zekata. Iskustvo muslimana Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije svjedoči o važnosti sistematskog uređenja pitanja prikupljanja i raspodjele zekata i sadekatu-l-fitra.

Sa ove vremenske distance se može zaključiti da je organizirano prikupljanje zekata i sadekatu-l-fitra jedan od glavnih razloga što su, Allahovom voljom, muslimani ovih prostora očuvali svoju zajednicu i uspjeli da naprave i određena unapređenja koja stvaraju predpostavke za svijetliju budućnost Islamske zajednice. Očuvanje i razvoj obrazovno-odgojnih institucija IZ-e može se smatrati velikim uspjehom. Velika je odgovornost na Islamskoj zajednici da podigne nivo svijesti i odgovarajuće edukacije i informiranosti muslimana o obavezi zekata i sadekatu-l-fitra, ali i na svim muslimanima, članovima Islamske zajednice u BiH da slijede upute od strane odgovornih iz Zajednice po ovom pitanju.

Molimo Uzvišenog Allaha da sačuva našu državu, zajednicu i društvo, da nagradi one koji svojim hajratima, dobrovoljnim prilozima i donacijama doprinose razvoju našeg društva i da nas uputi da vodimo  više brige o našem zekatu i sadekatu-l-fitru, kako bi ispunili obavezu propisanu od Njega i zaslužili Njegovo zadovoljstvo i nagradu.

Piše: Elnur Salihović