Zašto spor Atik džamije i Poreske uprave RS-a traje 14 godina?
, Published in Svijet- font size decrease font size increase font size
- Print Email
Nova zgrada u centru Bijeljine vrijedna oko četiri miliona maraka, u koju je trebalo da usele službenici Poreske uprave i Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge Republike Srpske, od 2002. godine predmet je sudskih sporova.
U toku izgradnje investitor je uzurpirao 94 kvadratna metra zemljišta Atik džamije koja sada traži da se za sporne kvadrate odredi godišnja zakupnina.
Emir Musli, predsjednik Medžlisa islamske zajednice Bijeljina, kaže da je Medžlis reagovao čim je primijetio grešku izvođača radova, ali da odgovor institucija kojima su se obraćali nije stigao na vrijeme.
Sa obnovom džamije stigli i problemi
"Poznato je da je 1993. godine srušeno svih pet džamija u Bijeljini. 2001. godine Medžlis islamske zajednice Bijeljina podnio je zahtjev za obnovu Atik džamije koja se nalazi u centru grada, i tada smo, obilazeći dvorište džamije shvatili da je konstrukcija nove zgrade Poreske uprave i APIF-a Republike Srpske zahvatila i vakufsku imovinu", kaže Musli.
On ističe da je Medžlis odmah uputio dopis opštinskim organima Bijeljine i OHR-u koji je reagovao u roku od mjesec dana, naredivši nadležnim organima Republike Srpske da obustave gradnju.
"Organi RS-a reagovali su relativno brzo, i za manje od mjeseca dana uputili su naredbu investitoru da zaustavi gradnju, ali naredba nažalost nije ispoštovana. Tek 2002. godine radovi su obustavljeni, ali tada je zgrada već bila završena, ne računajući unutrašnje radove", konstatuje Musli.
On kaže da se ubrzo nakon završetka zgrade pojavilo i pitanje prilaza objektu, jer je ulaz zgrade okrenut prema dvorištu džamije.
"Nevjerovatno je da neko uradi projekat za zgradu, i umjesto da ucrta ulaz sa glavne ulice, on ga okrene u dvorište Atik džamije. Nama je traženo još 300 kvadrata pristupnog puta. U tom slučaju trebalo bi da ukupno ustupimo oko 400 kvadratnih metara nekome ko nam je neovlašteno uzurpirao imovinu?!’"
Od 2002. godine počinju maratonski sporovi
Nakon 2002. godine nova zgrada Poreske uprave i APIF-a Republike Srpske u centru Bijeljine postaje nijemi svjedok neefikasnosti bosansko-hercegovačkog pravosuđa i sporova koji traju 14 godina. S druge strane, Milan Radujko, pomoćnik pravobranioca Republike Srpske kaže da su o ovom predmetu odlučivali svi stepeni nadležnih sudova u Republici Srpskoj i da je način na koji bi trebalo da bude riješen spor sada konačno jasan.
"Predmet je najprije stigao u Okružni privredni sud u Bijeljini koji je potvrdio da je Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge Republike Srpske uzurpirala 94 kvadrata dvorišta Atik džamije, ali je osporio zahtjev tužioca da Medžlis sporni prostor može da izda u zakup APIF-u" – kaže Radujko.
Nakon prvostepene presude Okružnog privrednog suda uslijedila je žalba tužitelja, odnosno Medžlisa islamske zajednice Bijeljina Višem privrednom sudu u Banjaluci. Međutim, Viši privredni sud smatrao je da uzurpacija zemljišta nije predmet sudskog postupka, nego predmet upravnog postupka o kome bi trebalo da odlučuje organ koji se bavi imovinsko-pravnim odnosima.
Vrhovni sud RS-a dao posljednju riječ
"I nakon drugostepene presude tužilac je tražio reviziju odluke, te da se presuda ukine i vrati na ponovno suđenje. Vrhovni sud Republike Srpske odgovorio je da takva revizija nije osnovana i ostavio je na snazi odluke nižestepenih sudova koje kažu da bi trebalo odrediti pravičnu naknadu za sporna 94 kvadrata zemljišta." – ističe Radujko.
On kaže da je pomenuta odluka Vrhovnog suda Republike Srpske donesena 7.10.2014. i da je sada na potezu Atik-džamija koja bi trebalo da podnese prijedlog da se pristupi realizaciji odluke.
Musli: Vakufska imovina nije na prodaju
Ipak, Emir Musli kaže da odluku Vrhovnog suda nije moguće ispoštovati jer sporni kvadrati u dvorištu Atik džamije spadaju u vakufsku imovinu, a vakufska imovina je po pravilu neotuđiva.
"Jedino na šta bismo pristali jeste da nam Poreska uprava i APIF plaćaju godišnju rentu za 94 kvadrata na kojima su izgradili dio zgrade. Prodati zemlju koja pripada Atik džamiji nemoguće je, jer se vakufska zemlja nasljeđuje. Oni stalno pominju nagodbu, ali nagoditi se možemo jedino na ovaj način" – jasan je Musli.
Emir Musli kaže da je svjestan da je sporna zgrada vrijedna blizu 4 000 000 maraka i da bi bilo šteta srušiti je, te predlaže da se projekat izmijeni samo u dijelu gdje zgrada ulazi u dvorište džamije.
"Ovaj dio zgrade koji je sporan izgrađen je na čeličnim konstrukcijama i preko tih konstrukcija nalaze se mermerne ploče. Te konstrukcije se vrlo lako i brzo mogu izmijeniti i zgrada bi mogla da bude u funkciji, a mi da dobijemo svoj dio zemlje.’’ – predlaže Musli.
Komplikovan slučaj
Dugogodišnji spor između Atik džamije s jedne strane i Poreske uprave i APIF-a RS-a s druge, dodatno se komplikuje i činjenicom da je Atik džamija odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine od 2003. godine proglašena nacionalnim spomenikom.
U jednom dijelu odluke navedeno je i ovo:
"Vlada Republike Srpske dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, rehabilitaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika, uključujući i zaštitu fragmenata srušenog nacionalnog spomenika."
Uprkos iznijetim činjenicama, izgleda da je jedino izvjesno da će spor između Atik džamije i Poreske uprave Republike Srpske ući i u petnaestu godinu, a zgrada u mermeru i dalje će podsjećati da je Ministarstvo finansija Republike Srpske potrošilo milione maraka za objekat u koji je, sada već davne 2001. godine, trebalo da usele desetine radnika.
Izvor: Al Jazeera