Izvršni odbor UNESCO-a je formalno usvojio kontroverznu rezoluciju, koju su predložile arapske zemlje u ime zaštite palestinskog kulturnog naslijeđa, a kojoj se oštro protivio Izrael jer poriče hiljadama godina dugu vezu Jevreja sa jerusalimskim starim gradom.
"Usvojena je", rekao je portparol UNESCO-a za rezoluciju zbog koje je Izrael prošle nedjelje suspendovao saradnju sa tom agencijom, čije je sjedište u Parizu.
Nacrt rezolucije je sponzorisalo nekoliko arapskih zemalja i usvojen je u prošli četvrtak.
U njemu se koriste samo arapski nazivi za Brdo hrama, gde su nekada bili drevni jevrejski hramovi, a sada su tamo džamije Al-Aksa i Kupola na stijeni i Zid plača, navodili su izraelski mediji, uz napomenu da dokument poriče i vezu kršćanstva sa Jerusalimom.
Uz to se Izrael osuđuje kao okupaciona sila. Tekst rezolucije koju su podržali Alžir, Egipat, Liban, Maroko, Oman, Katar i Sudan razmatralo je 58 zemalja, javlja AFP.
Rezolucija koja je razljutila ne samo izraelsku vladu, već i mnoge Jevreje širom svijeta, usvojena je konsenzusom. Ne očekuje se međutim da će imati direktnih posljedica na sam Jerusalim, već da će uticati na produbljavanje napetosti s UNESCO-om.
Ta agencija se suočava i s nesporazumom između Japana i Kine, što prijeti njenom finansiranju, navodi agencija AP.
Rezolucija pod nazivom "Okupirana Palestina" je najnovija od nekoliko mjera UNESCO-a tokom decenija koje Izraelci smatraju antiizraelskim i odrazom pristrasnosti UN, gdje je mnogo više arapskih zemalja i njihovih pristalica nego onih koji podržavaju jevrejsku državu.
UNESCO je primio Palestinu za članicu 2011. godine, a novembra naredne godine je Generalna skupština UN proglasila Palestinu državom nečlanicom u svjetskom tijelu, dok je ranije imala status entiteta.
Muslimani mjesto na kome se nalazi Al-Aksa i Kupola na stijeni zovu Al-Haram al-Šarif (Uzvišeno utočište). To je najsvetije mjesto u judaizmu, a u islamu treće po značaju, poslije Meke i Medine u Saudijskoj Arabiji.
Izrael je suspendovao finansiranje UNESCO-u kada je Palestina primljena. Isto su postupile i SAD koje su obezbjeđivale 22 posto budžeta agencije.
Dugotrajni nesporazum povezan je i s odbijanjem Izraela da da vize ekspertima UNESCO-a da dođu u tu zemlju i procijene nivo očuvanosti jerusalimskih svetih mjesta.