Zamjenik reisu-l-uleme Husein ef. Smajić na Konferenciji Vijeća Evrope

Zamjenik reisu-l-uleme u obraćanju učesnicima Konferencije je, između ostalog, naglasio značaj dijaloga i boljeg međusobnog razumijevanja pripadnika različitih religijskih zajednica.

"Međutim, kada govorimo o religijskoj dimenziji međukulturnog dijaloga, a to znači o religijskom odnosu prema dijalogu, htio bih naglasiti da dijalog među kulturama, civilizacijama, religijama, jednom riječju, dijalog među ljudima ima svoje dublje utemeljenje i opravdanje, ima svoje dublje, rekao bih sui generis religijsko značenje. Drugim riječima, međureligijski dijalog, sa stanovišta islama, čiju perspektivu ovdje predstavljam, ima temeljno značenje za religijsku samosvijest, za samo učenje i poruku islama", kazao je zamjenik reisu-l-uleme Husein ef. Smajić.

Dijalog je, kako se o njemu govori kako u kršćanskoj tako i u muslimanskoj teološkoj literaturi, na jednoj strani, i, na drugoj strani u filozofskoj literaturi temelj vjerske svijesti, spoznaje i obrazovanja.

"U religijskoj etičkoj perspektivi dijalog predstavlja temeljnu odrednicu naše ljudske odgovornosti. S jedne strane, i prema kur'anskom kazivanju o Ademovim, alejhisselam sinovima, Kabilu i Habilu, naša etička odgovornost sastoji se zapravo u odgovornosti za drugoga. S druge strane, Stari i Novi zavjet, Kur'an i druge svete knjige sadrže mnoge predaje o onim pobožnim, nadahnutim, svetim trenucima u kojima se u tišini noći, usred dana, u gori, usred pustinje, božanskom glasu odazivaju Ibrahim, Musa, Isa, Muhammed, neka je na sve njih mir i spas Božiji. U svim tim situacijama događaju se različiti oblici dijaloga između Boga i čovjeka."

Kada je riječ i razumijevanju religijskih izvora pa tako i kur'anskog teksta također bi bilo iznimno važno imati u vidu da se čovjekov odnos prema objavljenim svetim tekstovima odvija kao neki oblik dijaloga.

"To na ravni razumijevanja objavljenog teksta dalje znači da se mi uvijek kada se, naprimjer, pozivamo na Kur'an, faktički pozivamo na naše vlastito razumijevanje tog teksta. Drugim riječima, u našem vlastitom razumijevanju religijskih izvora, a u islamu su to Qur'an i Sunnah, mi smo, s jedne strane, uvijek u dijalogu s našom religijskom tradicijom u kojoj dospijevamo do tih izvora odnosno u kojoj ti izvori dospijevaju do nas, kao što je, s druge strane, „svaki prijevod Kur'ana također i eksteriorizacija Kur'ana, ovremenjivanje i 'opovješćivanje' njegovog arhetipa“."

Svako istinsko  obrazovanje, pa i ono religijsko i islamsko za svoju temeljnu etičku, kognitivnu, hermeneutičku i socijalnu pretpostavku ima dijalog. Problem je, međutim što danas u našem suvremenom svijetu imamo posvemašnju krizu obrazovanja kao takvog.

"U takvoj krizi obrazovanje se svodi na puko ovladavanje informacijama. Tako se i religijsko znanje, znanje o religijama i znanje o islamu kod mladih ljudi često svodi na pojednostavljene informacije koje se plasiraju putem interneta, medija i najrazličitijih kratkih kurseva. Tako u globalnom medijskom svijetu do riječi dolaze oni mladi ljudi koji su znanje o islamu stekli kao što se konzumira fast food. U takvom znanju islam se do stravičnih razmjera pojednostavljuje i svodi na različite ideološke konstrukte koji dalje predstavljaju povoljnu osnovu za isključivost, radikalizaciju i nasilje. Tim prije danas moramo promovirati dijalog kao pretpostavku svakog istinskog obrazovanja pa i onog religijskog."

Husein ef. Smajić naglasio je također da je dijalog s kršćanstvom i judaizmom konstitutivan za sami Kur'an:

"Govoreći iz muslimanske perspektive, mogli bismo kazati da je dijalog s kršćanstvom (kao i s judaizmom) konstitutivan za sami Kur'an. U Kur’anu se na mnogo mjesta varira temeljna poruka da Poslanik Muhammed, alejhisselam, nije glasonoša nikakve nove vjere, nego da mu Bog objavljuje istu poruku koju je objavljivao Ibrahimu, Musau, Isau i drugim poslanicima. U Kur'anu se na mnogim mjestima s iznimnim poštovanjem govori i svim Božijim vjerovjesnicima a posebno o Ibrahimu, Musau i Isau. U mnogim kur'anskim poglavljima vodi se dijalog s kršćanima i Jevrejima. Za kršćansku teologiju dijalog dobiva na značaju posebno nakon Drugog vatikanskog sabora koji, na principu poštovanja prema muslimanima – a polazeći od istog shvaćanja jednog i istinitog Boga kao stvoritelja i suca; prakticiranja vjere muslimana po uzoru na Abrahama; razlike i zajedništva u poštivanju Isusa i zadaće budućnosti – otvara širi dijaloški horizont za kršansko-muslimanske odnose i dijaloški put na kojem je od tada do danas pređena značajna dionica o kojoj mnogo toga znamo."

Za međureligijski dijalog, naglasio je, pored dosadašnjih, teoloških, etičkih, socijalnih i kulturnih motiva i interesa, sve više valja uzimati u obzir razloge koji nam se nadaju iz suvremene duhovne, socijalne i kulturne stvarnosti globalnoga svijeta koja je sve više, dublje i šire određene znanstvenotehnološkom slikom svijeta.

"Svjetske religije nalaze se pred zadaćom da u međusobnom dijalogu dođu do zajedničkog teološkog odgovora na izazove suvremenog znanstvenotehnološkog ovladavanja prirodnom, povijesnom, kulturnom stvarnošću. Jer, "na izazove koji nam se globalno i s univerzalnim važenjem, ali često i sa totalitarnim pretenzijama otvaraju u polju biotehnološklog raspolaganja ljudskim životom i životom u cjelini, ne mogu se davati parcijalni teološki odgovori."

"Islamska teologija u evropskim društvima može pružiti odlučujući doprinos međureligijskom dijalogu u svjetskim razmjerima, a pred globalnim moralnim, mirovnim, ekološkim i socijalnim izazovima, pod uvjetom da polazi od teoloških postulata koji se mogu sažeti na sljedeći način. Nijedna, pa ni islamska teologija ne može nastupati sa zahtjevom za ekskluzivnim posjedovanjem istine. Svako, pa i islamsko teološko mišljenje mora biti samokritično. Međureligijski dijalog mora se zasnivati na ravnopravnom odnosu i međusobnom uvažavanju onih koji stupaju u dijalog. Svaka, pa i islamska teologija mora biti spremna učiti od drugog. Islamska teologija u dijalogu mora polaziti od odgovornosti za sve ljude svijeta koju (odgovornost) dijeli s drugim religijskim i duhovnim tradicijama. Samo na temelju  otvorene, inkluzivne islamske teologije moguće je razvijati vitalan islamski identitet koji će biti dijaloški a ne monološki opredjeljen."

Susreti na margini Konferencije

Na marginama Konferencije zamjenik reisu-l-uleme Husein ef. Smajić održao je veći broj sastanaka i razgovora sa zvaničnicima i članovima različitih delegacija, od kojih su neke teme razgovora bile vezane za saradnju IZ u BiH sa Vijećem Evrope.

Zamjenik reisu-l-uleme se susreo se sa šefom delegacije Vatikana, biskupom i sekretarom Papinskog vijeća za međureligijski dijalog Miguelom Ángelom Ayusom, koga je upoznao s aktivnostima IZ u BiH na polju međureligijskog dijaloga, te o aktivnostima Međureligijskog vijeća BiH i 20.-godišnjici koju Vijeće obilježava 2017. godine.

Sa Matjažom Grudenom, šefom za političko planiranje Vijeća Evrope, zamjenik reisu-l-uleme  je razgovarao o aktivnostima i saradnji IZ i Vijeća Evrope. Planirano je da IZ naredne godine održi konferenciju u Vijeću Evrope. Tokom susreta sa Elizabetom Kitanović, izvršnim sekretarom za ljudska prava i komunikacije Komisije za crkvu i društvo Vijeća evropskih crkava, razgovarano je o mogućoj saradnji na nivou EU, te o projektima i saradnji s Međureligijskim vijećem BiH.

Šef Stalne misije Bosne i Hercegovine pri Vijeću Evrope ambassador Predrag Grgić sa svojim saradnicima primio je delegaciju IZ na čelu sa zamjenikom reisu-l-uleme u prostorijama stalne misije BiH pri Vijeću Evrope, te je izrazio podršku radu IZ i njenim aktivnostima u instituciji Vijeća Evrope i radu Međureligijskog vijeća.

Posjeta džematu Strazbur

Zamjenik reisu-l-uleme Husein ef. Smajić, u pratnji Muhameda Juge, stručnog saradnika za odnose sa zapadnim svijetom Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta IZ u BiH i Muhameda Fazlovića, stručnog saradnika za odnose sa crkvama i religijskim zajednicama Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta IZ u BiH, posjetio je džemat Strazbur i obratio se prisutnim džematlijama.

Glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Francuskoj Isah-efendija Dacić i predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka u Francuskoj Mirsad Čolović upoznali su zamjenika reisu-l-uleme o radu Islamske zajednice Bošnjaka u Francuskoj.

(preporod.com)