(AUDIO) Prof. dr. Sanjin Kodrić: Meša Selimović je jedan od najvećih pisaca bošnjačke i bh. književnosti, optužbe su besmislice!

Na pitanje ''Ko je bio Meša Selimović?'', prof. dr. Kodrić ima nedvosmislen odgovor:

''Meša Selimović je jedan od najvećih pisaca bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, jedna od njenih temeljnih vrijednosti, jedan od onih autora koji nas je u književnom i kulturnom smislu legitimirao svojim djelom tokom šezdesetih i sedamdesetih godina. Kada je 1966. godine izašao roman ''Derviš i smrt'', bilo je to vrlo važno upozorenje da postoji književnost koja nije hrvatska ni srpska, koja je muslimanska, kako se tada govorilo. Ta književnost nije zasebna po svom imenu ili želji za imenom, već po svom karakteru, a taj karakter najbolje je pokazao roman ''Derviš i smrt'', zajedno s pjesničkom zbirkom ''Kameni spavač'' Maka Dizdara, koja je također objavljena te 1966., ili pripovjedačkom zbirkom ''Pobune'' Derviša Sušića.

Ta važna djela među kojima prednjači djelo Meše Selimovića su djela koja su odigrala ključnu ulogu u razbijanju stereotipa o Bosni kao tamnom vilajetu, gdje kultura uopće ne postoji, pa tako ni književnost'', obrazložio je prof. dr. Sanjin Kodrić.

Knjiga 'Ko je bio Meša Selimović'', autora Seada Zubanovića neutemeljen pokušaj instrumentalizacije

Knjigu ''Ko je bio Meša Selimović'', autora Seada Zubanovića, koja je nedavno promovisana u prostoru Gazi Husrev-begove biblioteke, u kojoj autor tvrdi da je Ivo Andrić, ustvari, stvarni pisac romana ''Derviš i smrt'' i ''Tvrđava'', prof. dr. Sanjin Kodrić odbacuje kao neutemeljen pokušaj instrumentalizacije biografije i književog djela Meše Selimovića:

Knjiga ''Ko je bio Meša Selimović'' ne samo da nije naučno djelo, književno-historijska studija ili kulturno-historijska studija, već je to knjiga koja nema nikakvo realno činjenično utemeljenje u smislu osude i odbacivanja. U strašnoj sam dilemi šta se time htjelo postići. Ako bismo danas odbacili Mešu Selimovića, sami bismo dovršili projekat velikonacionalnog svojatanja i uvlačenja Meše Selimovića isključivo u okvire srpske historije i književnosti. Odbaciti Mešu Selimovića na način kako to traži ova knjiga, zapravo znači prepustiti ga onima koji su ga sve vrijeme i htjeli kao vezira srpske književnosti i kao njenu izrazitu vrijednost. Nisam protiv ideje višepripadnosti pisaca, ideja interliteralnosti i interkulturalnosti važna mi je i bliska, ali u slučaju Meše Selimovića radi se o bezočnoj instrumentalizaciji njegove biografije i književnog djela. Ovo što pokušava ta knjiga, oblik je instrumentalizacije biografije i književnog djela Meše Selimovića iz meni nepoznatih i neobjašnjivih razloga.

Poslušajte snimak emisije:

Neutemeljen pokušaj. Posebno šokantno je to što se promocija takve knjige vezuje za Dan državnosti Bosne i Hercegovine, a naročito uvredljivo je da se takvo što dešava u časnom zdanju gazi Husrev-begove biblioteke. Mogu to nazvati greškom i propustom koji se dogodio iz neznanja'', kategoričan je prof. dr. Kodrić.

Prof. dr. Sanjin Kodrić već neko vrijeme radi na značajnom i generacijskom projektu, pišući ''Historiju novije bošnjačke književnosti'', koja se sastoji iz pet knjiga, a tretira bošnjačko književno stvaranje nakon 1878., budući da bošnjačku književnu povijest čine dva toka, starija književnost od srednjovjekovlja pa do 1878., i novija koja počinje u važnoj godini smjene Osmanske Austro-ugarskom vlašću u Bosni. Biće to prvi pokušaj cjelovite sistematizacije novije bošnjačke književne prakse. Osim toga, prof. dr. Kodrić autor je triju naučnih knjiga – ''Književna prošlost i poetika kulture'', ''Književnost sjećanja: Kulturalno pamćenje i reprezentacija prošlosti u novijoj bošnjačkoj književnosti'' i ''Studije iz kulturalne bosnistike''. Objavio je i više od sedamdeset naučnih i stručnih radova. Učesnik je dvadesetak naučnoistraživačkih projekata u Bosni i Hercegovini i inostranstvu, od kojih je neke i vodio, a organizirao je veći broj međunarodnih naučnih skupova, među njima i najznačajnije filološko-slavističko-bosnističke skupove u Bosni i Hercegovini kakvi su Sarajevski filološki susreti, te Bosanskohercegovački slavistički kongres.

Prof. dr. Kodrić predavao je na osnovnim, magistarskim i doktorskim studijima, kako u BiH, tako i u inostranstvu.

Emisiju uredio i vodio Ismet Bećar.