Zašto dajemo zekat?
, Published in Islamske teme- font size decrease font size increase font size
- Print Email
Zekat je jedna od pet najvažnijih dužnosti muslimana i veoma je važno za ukupno stanje muslimana kao pojedinca, ali i ukupne zajednice muslimana, da li musliman/i ispunjava/ju tu obavezu na odgovarajući način.
Da bi musliman bio dužan da obračuna i izdvoji iz svog imetka zekat, potrebno je da posjeduje imovinu na koju se daje zekat, a koja dostiže ili prelazi vrijednost nisaba.
Također, musliman je dužan da dođe do odgovarajućih informacija o zekatu i odgovarajućem načinu izvršavanja te obaveze, a u tome mu je dužna pomoći i pružiti mu odgovarajuću informaciju islamska vlast ili islamska zajednica na prostoru na kojem on ili ona živi.
Karakteristično za važne teme, kao što je zekat, je i veliki broj pitanja i odgovarajućih ili neodgovarajućih odgovora. Jedno od pitanja koje potencijalni davaoc zekata sebi sigurno postavi, nakon što se upozna sa činjenicom da je dužan dati zekat, je pitanje zašto on daje zekat, ustvari koji je to glavni razlog i motiv za davanje zekata.
Brojni su odgovori na to pitanje koji vrlo često mogu potencijalnog davaoca zekata odvesti i u pogrešnom smjeru i odvratiti ga od davanja zekata i izvršavanja jedne od najvažnijih obaveza za muslimana u toku godine, čime, čini grijeh i otvara prostor za veoma teške posljedice svog postupka.
Odgovor na postavljeno pitanje bit će determiniran odgovrajućim znanjem o zekatu, jačinom vjere i stepenom samosvjesti onoga ko se pita. Sam odgovor na ovo pitanje mogao bi otkriti mnogo o potencijalnom davaocu zekata .
Zbog Gospodara, za sebe, zbog solidarnosti ili zbog samopromocije
Musliman koji posjeduje dovoljno znanja o temi zekata, a uz to je veoma čvrst vjernik odgovorit će da on zekat daje prvenstveno zbog toga što je to Uzvišeni Allah naredio i on kao pokorni Allahov sluga želi da ispuni naredbu svog Gospodara i da mu se na taj način približi.
Veliki broj ajeta u kojima Uzvišeni Allah naređuje davanje zekata, posebno oni u kojima se naredba zekata spominje zajedno sa naredbom klanjanja namaza, brojni hadisi i poznati hadis o pet islamskih šartova, šehadetu, namazu, postu, zekatu i hadždžu dovoljan su razlog za nevdeni način razmišljanja i odgovor na pitanje zašto dajemo zekat.
Odmah iza pomenutog dolazi onaj koji također ima dovoljno informacija o temi zekata i prilično je čvrst u vjeri, a njegov odgovor bi glasio da on zekat daje prvenstveno zbog sebe, jer Uzvišeni Allah u Kur’anu u ajetu 103 iz sure Et-Tevbe kaže: ”Uzmi od dobara njihovih zekat da ih njime očistiš i blagoslovljenim učiniš…” U ovom ajetu, koji se i najčešće navodi kada je u pitanju obaveza davanja zekata, navodi se, između ostalog, da se zekat daje zbog samog davaoca zekata, kojem je potrebno čišćenje i blagoslov, a koje će postići davanjem zekata. Musliman koji razmišlja o svome stanju, svojoj sadašnjosti i budućnosti sigurno će uzeti u obzir ovaj ajet prilikom davanja odgovora na postavljeno pitanje.
Određeni broj muslimana će odgovoriti da zekat primarno daje zbog drugih, jer on kao musliman treba da bude solidaran, da pomaže drugima i taj odgovor se argumentira Kur’anskim ajetima i hadisima Muhammeda alejhi selam. Naravno, i ovo bi se moglo ocijeniti kao dobar odgovor i on otkriva prisustvo vjere, određenog znanja o zekatu i visokom stupnju odgovornosti prema društvu kojem pripada i samosvjesti davaoca zekata.
Nažalost, ima i onih koji, iako neće to priznati, zekat daju da bi malo pomogli drugima, a da bi u isto vrijeme to davanje podiglo njihov stupanj u očima drugih ljudi i moglo bi se reći da zekat koriste najviše u svrhu samopromocije i marketinga sebe ili svog biznisa.
Najniži stupanj davaoca zekata, za koje se može reći da daju zekat, ali je upitno da li na takav način davanja i izvše obavezu, su oni koji daju zekat isključivo zbog samopromocije, a uz to i prigovaraju nakon tog davanja. Uzvišeni Allah u Kur’anu upozorava na tu pojavu: ”O vjernici, ne kvarite svoja milosrđa prigovaranjem i uvredama, kao što to čine oni koji troše imetak svoj da bi se ljudima pokazali, a ne vjeruju ni u Allah ni u onaj svijet; oni su slični litici sa oskudnom zemljom kada se na nju sruči pljusak, pa je ogoli; oni neće dobiti nikakvu nagradu za ono što su uradili. – A onima koji neće da vjeruju Allah neće ukazati na pravi put.” (El-Beqara 264.)
Od gore navedenih pet kategorija davaoca zekata, selektiranih prema odgovoru na pitanje zašto daju zekat, prve tri kategorije spadaju u vjernike koji na odgovarajući način izvršavaju obavezu davanja zekata i sigurno je da će imati odgovarajuću nagradu za to i na dunjaluku i na ahiretu. Najbolje bi bilo kada bi davaoci zekata u odgovorima, percepciji i razlozima za davanje zekata sabrali sva tri navedena odgovora i poredali svoje razloge i poticaj za davnje zekata po prioritetima. Tako bi davaoc zekata prilikom izvršavanja obaveze zekata bio svjestan da zekat daje prvenstveno zbog izvršavanja obaveze prema svome Gospodaru, koji mu je i dao nafaku, bereket i imetak iz kojeg izdvaja zekata, zatim zbog sebe, da bi se pročistio, zavrijedio Allahov blagoslov, nagradu i zaštitu i na kraju zbog ljudi kojima je potrebna pomoć i podrška, a koji imaju pravo da koriste sredstva data na ime zekata. Naravno, treba napomenuti da dio imetka koji davaoc zekata daje na ime zekata zapravo i ne može se posmatrati kao njegov imetak, već je to dio imetka na koji neko drugi polaže pravo i dužnost je davaoca zekata da taj dio jednom godišnje odvoji od imetka koji njemu pripada, kako se ovaj mali dio, jedna četerdesetina, ne bi pomiješao sa njegovim imetkom i polako ga nagrizao, a vremenom i potpuno uništio, kao što se navodi u hadisu:
”Zekat se nikada nije pomiješao sa bilo kojim dijelom imetka, a da ga nije uništio i učinio da se raspadne’’.
O četvrtoj i petoj kategoriji davaoca zekata, ako se tako ova posljednja može i nazvati, nećemo puno trošiti riječi, a nadamo se da su oni manjina i da će im se Uzvišeni Allah smilovati i pomoći da pročiste svoje nijete i izvrše obavezu davanja zekata na odgovarajući način, kako to većina od pomenute prve tri kategorije davaoca čini.Činjenica je da čovjek ne može osjetiti pravu slast posjedovanja imetka dok ga barem jednim dijelom ne podjeli sa drugim ljudima, posebno sa ljudima koji imaju određenu potrebu. Tu slast sigurno osjete davaoci zekata.
Gdje dati zekat?
Dužnost je muslimana da zekat da u fond ili svrhe koje je odredila islamska vlast ili vođstvo zajednice muslimana na određenom prostoru, u slučaju muslimana u BiH i dijaspori, u fond Bejtu-l-mal Islamske zajednice u BiH, a ukoliko nema jasne instrukcije ili fetve onda je dužan sam se potruditi da nađe odgovarajuću osobu ili instituciju koja ulazi u osam kategorija koje su navedene u 60. ajetu sure Et-Tevbe.
Sigurno je da sredstva data na ime zekata moraju biti utrošena, od strane odgovornih koji ih raspoređuju i troše, na odgovarajući način i sa posebnom pažnjom i oprezom i način raspodjele treba biti konstantno unapređivan u skladu sa mogućnostima. Međutim, danas je raširena priča o potrebi raznoraznih projekata koji će se finansirati iz sredstava zekata, kao preduslov za davanje zekata, a što mnogima služi kao izgovor za nedavanje zekata i odvodi ih u stranputicu. U navedenom ajetu, kojim se naređuje obaveza zekata, nigdje se ne navodi da se zekat daje zbog ovog ili onog projekta i da je to preduslov za davanje zekata.
Zekat se ne daje primarno zbog ponuđenih projekata, pa da zekatni obaveznik odluči po principu ako su projekti dobri dat ću zekat, a ako ne, neću ga ni dati ili ću dati nešto sadake da operem savjest. Traženje izgovora za ne davanje zekata i ne izvršavanje ove obaveze na odgovarajući način, vrlo često je rezultat nepoznavanja važnosti zekata, veoma slabe vjere, a može biti posljedica i nesposobnosti potencijalnog davaoca zekata da poreda gore navedene prioritete na odgovrajući način. Naravno, opširnijom analizom ovog pitanja može se doći do većeg broja odgovora i zaključaka i dosegnuti mnogo dalje od ovog teksta, što zahtijeva i mnogo veći prostor za objašnjenja, ali cilj ovog teksta je potaknuti potencijalnog davaoca zekata na razmišljanje o ovom pitanju i ukazati na važnost odgovarajućeg odgovora na njega.
Elnur Salihović