BZK PREPOROD: Promocija XII kola edicije Bošnjačka književnost u 100 knjiga
, Published in Društvo Featured- font size decrease font size increase font size
- Print Email
Bošnjačka zajednica kulture "Prepororod“ danas je organizirala promociju XII kola edicije Bošnjačke književnosti u 100 knjiga, a riječ je o ediciji zasnovanoj 1995. godine kao nastojanju da se predstave najreprezentativnija djela bošnjačke književnosti, od usmene, preko starije, pa sve do savremene produkcije u književnom životu Bošnjaka.
Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” Senadin Lavić naglasio je da je edicija Bošnjačka književnost u 100 knjiga jedan od najznačajnijih izdavačkih projekata u historiji bošnjačke pismenosti. Kako je ocijenio, ovo je evidentna niska bisera bošnjačkog kulturnog postojanja.
Na današnjoj promociji moglo se čuti da prije pojavljivanja edicije Bošnjačka književnost u 100 knjiga, Bošnjaci nisu imali obuhvatan presjek književnog stvaralaštva, od srednjovjekovlja i usmene književnosti, preko alhamijado i divanske književnosti pisane na orijentalnim jezicima pa sve do savremene književne produkcije.
Predsjednik matičnog odbora BZK “Preporod” Sanjin Kodrić ističe da je edicija Bošnjačka književnost u 100 knjiga jedan od načina sistematiziranja i predstavljanja cjelokupne bošnjačke književne prošlosti. To je, kako kaže, projekt s kojim Bošnjaci desetljećima kasne u odnosu na druge južnoslavenske narode.
Ovaj projekat jedan od najvažnijih projekata kada su u pitanju Bošnjaci” – istakao je ovom prikom Hadžem Hajdarević.
Urednik edicije Irfan Horozović objasnio je da je potreba za jednom ovakvom edicijom bila historijska. Riječ je o, kako je potcrtao, reprezentativnoj ediciji koja predstavlja najvažnija djela i autore bošnjačke književnosti na jednom mjestu. Ipak, on ističe da put do jedne ovakve edicije nije bio jednostavan.
O “Preporodovom” godišnjaku za 2017. godinu kroz XII kolo edicije – „Bošnjačka književnost u 100 knjiga“ kao jednom od aspekata izdavačke djelatnosti Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” govorio je urednik godišnjaka prof. Sead Šemsović.
