GHM: Hatma-dova povodom godišnjica smrti direktora Muhameda Emina Dizdara i Zehre Šoše
, Published in Društvo Featured
U Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu danas je proučena hatma-dova, povodom 80 i 20 godina od preseljenja na ahiret direktora ove škole Muhameda Emina Dizdara i Zehre Šoše.
Ovim povodom, Gazi Husrev-begova medresa, u saradnji sa Upravom za obrazovanje Rijaseta Islamske zajednice (IZ), organizirala je prigodnu tribinu, kojoj su prisustvovali članovi porodice, bivši učenici i kolege direktorice Šoše, te uposlenici Rijaseta IZ u BiH i drugi, a koju je učenjem odlomka iz Kur'ana Časnog otvorio učenik Medrese Muhamed Vehab.
O djelu uglednog orijentaliste, prevodioca, publiciste i direktora Medrese Mehmeda Emina Dizdara, koji je preselio na ahiret prije 80 godina, govorio je šef Odjela za visoko obrazovanje, nauku i kulturu Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta dr. Ekrem Tucaković i prof. arapskog jezika u Gazi Husrev-begovoj medresi Almin Mahmutbegović.
Dr. Tucaković je podsjetio da je Rijaset nedavno donio zaključak o potrebi institucionalnog pamćenja, projekta koji je u toku, a u koji bi se moglo uvrstiti i ovo sjećanje na bivše direktore medrese. Ukratko je auditorij upoznao s osnovnim biografskim podacima o direktoru Dizdaru, koji je bio i orijentalist, prevodioc i publicist.
Mehmed Emin Dizdar je završio Ruždiju, Gazi Husrev-begovu medresu i Šerijatsku sudačku školu u Sarajevu (1902). Službovao je u Sarajevu i Mostaru kao šerijatski pravnik, profesor arapskog jezika, upravitelj Šerijatske škole u Sarajevu, direktor Gazi Husrev- begove medrese od 1924. do 1938. godine, te radio u Zemaljskom muzeju.
Bio je i redovni profesor Više islamske šerijatsko-teološke škole, gdje je obavljao i dužnost rektora. Članke i rasprave teološke i kulturno-povijesne naravi, s osobitom pažnjom na orijentalne kulture, objavljivao je u periodicima Izvještaj Šerijatske sudačke škole, Sarajevski list, Biser, Novi Behar, Spomenica Gazi Husrevbegove četiristo-godišnjice 1932., Glasnik Vrhovnog starješinstva Islamske vjerske zajednice Kraljevine Jugoslavije 1933., Narodna uzdanica i drugim.
Bio je poliglota. Govorio je arapski, turski i njemački jezik.
Prof. arapskog jezika Almin Mahmutović je podsjetio da je Dizdar predavao i povijest islama, te posebnu pažnju posvetio činjenici da Mehmed Emin Dizdar dolazi iz poznate ulemanske porodice iz Mostara koja je definirala njegov put. Također je naglasio da je 1925. godine velikim zalaganjem direktora Dizdara potvrđen plan i program za medrese u kome su bili obuhvaćeni i svjetovni predmeti.
Veoma emotivna su bila obraćanja bivših učenica i učenica profesorice historije i geografije Zehre Šoše, kao i njenih kolega.
Izlaganje njenih učenica, danas profesorica Gazi Husrev-begove medrese, prof. Sabahete Ahmetagić i hafiz. dr. Behije Durmišević oživjelo je veoma upečatljivo lik direktorice Zehre kod prisutnih.
Principijelnost, strogost i toplina, radinost, strpljenje s učenicima, disciplina, predanost radu i obrazovanju bile su osobine direktorice Šoše koje su njene učenice ilustrirale mnogobrojnim primjerima iz vremena koje svjedoči njen rad.
Izlagačima tribine su se pridružili i učenici i kolege direktorice Šoše iz publike, prof. Mustafa Sušić, bivši direktor Gazi Husrev-begove medrese Ferhat Šeta i Džemal Salihspahić.