Sarajevo 96.5 MHz | Travnik 90.7 MHz | Zenica 87.7 MHz | Tuzla 95.4 MHz | Mostar 100.9 MHz | Bihać 99.1 MHz | Banja Luka 100.4 MHz

Kotor Varoš 91.6 | Fojnica 90.7 | Doboj 90.1 | Bužim 98.1 | Foča 101.7 | Stolac 88.7 | Višegrad, Goražde 95.9

Bugojno 100.1 | Sanski Most 102.2 | Bratunac 99.3 | Konjic 94.2 | Zavidovići 103.8 | Srebrenik 95.4

Slušajte uživo

Jer nas se tiče: 24. februara javna rasprava o Sutorini

, Published in BiH Featured

Javna rasprava o pitanju statusa Sutorine održat će se u utorak, 24. februara 2015. godine u organizaciji Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (Velika sala PSBiH), sa početkom u 10:00 sati.

Cilj javne rasprave je razmjena mišljenja o pitanju statusa Sutorine.

U javnoj raspravi učestvovat će članovi Parlamentarne skupštine BiH, predstavnici Predsjedništva BiH, Vijeća ministara BiH, ministarstava vanjskih poslova, civilnih poslova i pravde BiH, Komisije za granice BiH, Ustavnog suda BiH, pravni eksperti, te predstavnici udruženja građana.

U raspravi mogu učestvovati i sve druge zainteresovane osobe koje mogu dati svoj doprinos raspravi o pitanju statusa Sutorine.

Poslanik SDP-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Denis Bećirović podnio je Prijedlog rezolucije o Sutorini, kojom traži da to zakonodavno tijelo neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim ocijeni Prijedlog ugovora o granici između BiH i Crne Gore, koji je utvrdilo Vijeće ministara BiH početkom novembra 2014. godine.

Prema tom prijedlogu ugovora Sutorina bi trebalo voljom državnih organa BiH trajno ostati u sastavu Crne Gore, te se definiše granica koja će na terenu biti obilježena u roku od tri godine od stupanja na snagu ugovora.

Sutorina u Bokokotorskom zaljevu na Jadranskom moru, ukupne površine 75 kvadratnih kilometara, koja je do tada pripadala Bosni i Hercegovini, dodijeljena je 1947. godine tadašnjoj Narodnoj Republici Crnoj Gori.

Učinjeno je to, kako se navodi, dogovorom Đure Pucara i Avde Hume u ime BiH, te Blaže Jovanovića u ime Crne Gore, uz dopuštenje tadašnjeg državnog vrha SFRJ na čelu sa Josipom Brozom Titom i Vladimirom Bakarićem. Tako je drugi izlaz Bosne i Hercegovine na more, u dužini sedam kilometara, pripojen Crnoj Gori.

BIR.ba

Media

Rate this item
(0 votes)